ALI DA JE POTRES BIO PLIĆI...

Seizmolozi o potresu u Petrinji: Za razliku od potresa u ožujku, Zagrepčani sada nisu mogli čuti onaj huk i tutnjavu kada rasjed pukne

Autor

bkk/Filip Pavić/Jutarnji list

"Vjerojatnost da područje Petrinje i Siska, koje je rano ujutro pogodila serija od tri potresa, zatrese još jedan jače magnitude vrlo je mala. Ispod pet posto, ali nije nula", upozorio je seizmolog Marijan Herak s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Pritom, dodao je, potresi slabijeg intenziteta mogli bi se na tom području osjećati idućih šest do sedam mjeseci.

28.12.2020. u 18:38
Ispiši članak

Tako su i prvi snažni potres u ponedjeljak u 6.28 od 5 stupnjeva po Richteru, koji je zatresao Petrinju i Sisak, a osjetio se i u Zagrebu i okolici, popratila dva slabija podrhtavanja. Jedno u 7.49, a drugo u 7.51, magnitude 4,7 i 4,1 prema Richteru. Prema preliminarnim izvješćima zagrebačke Seizmološke službe na PMF-u, kako je za Jutarnji list potvrdio seizmolog Tomislav Fiket, potresi su imali hipocentar, odnosno mjesto potresa u Zemljinoj unutrašnjosti ispod epicentra, pet kilometara od Petrinje, u općini Pokupsko, na dubini od oko 10 kilometara.

"To je uobičajena dubina potresa za područje Hrvatske. Da je potres bio plići, bliži površini, šteta bi bila puno veća. Ovako on izgubi na snazi dok se probija prema površini", objasnio je Fiket, inače inženjer fizike i zamjenik rukovoditeljice Seizmološke službe. Dodao je da je potres u epicentru zapravo trajao relativno kratko, samo tri sekunde, kako se može vidjeti na nekim nadzornim snimkama s područja, primjerice onoj iz trgovine autodijelovima u Sisku.

"Mi u Zagrebu smo, recimo, današnje podrhtavanje mogli osjećati kao da traje puno dulje zbog površinskih valova nakon potresa. Ljuljanje se protezalo i do 50-ak kilometara od epicentra. Međutim, za razliku od potresa u ožujku, Zagrepčani sada nisu mogli čuti onaj huk i tutnjavu kada rasjed pukne, to su mogli čuti stanovnici bliži epicentru"; objašnjava Fiket.

Profesor Marijan Herak upozorio je da zagrebački potres od rujna i ovaj najnoviji od ponedjeljka ne bi trebalo povezivati. Prvo, riječ je o odvojenim rasjednim sustavima. Zagreb je u zoni medvedničkih rasjeda, a ovaj petrinjski na rasjednom sustavu koji od Jastrebarskog preko Pokupskog nastavlja dalje prema Banjaluci. Na tom je području, kako kaže Herak, i mehanika micanja rasjednih krila (blokova) drugačija.

Inače, to "pokupsko epicentralno područje" je poznato po svojoj seizmološkoj aktivnosti. Tako je i 1909. godine tamo zatresao potres snage 6 stupnjeva prema Richteru. Herak kaže da to nije bio najjači hrvatski potres, ali svakako najznačajniji jer ga je istraživao naš slavni znanstvenik Andrija Mohorovičić i otkrio na njemu tzv. Mohorovičićev diskontinuitet.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.