Šef SDP-a i Benčić žele da Vlada povuče zakon: 'Politički neprijatelj je Bačić, poznati torbar'

Okrugli stol naslovljen "Privatizacija 2.0 - Stop Zakonu o prostornoj devastaciji!", SDP i Možemo! organizirali su nakon prošlotjedne 12-satne rasprave o paketu zakona o gradnji, prostornom uređenju i energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, ocijenivši  da zakoni "prisiljavaju lokalne jedinice da se prilagođavaju privatnim investitorima". Uoči okruglog stola,  na kojem uz zastupnike sudjeluju i arhitekti i ekonomisti, Marin Živković (Možemo!) izjavio je kako se nada da će Vlada do drugog čitanja povući odredbe koje su "izravno u interesu krupnog kapitala, a na štetu građana". "Nadamo se da će danas Vlada čuti i glas struke, koju je ignorirala pri predlaganju zakona", ustvrdio je.

Jasenka Auguštan Pentek (SDP) kazala je da bi, ne dođe li do promjena do drugog čitanja, mogli podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona, ustvrdivši kako se "krši ustavno pravo jedinica lokalne samouprave da same određuju kakvi će se prostorni planovi donositi na njihovu području". A sporna im je, kaže, i urbana komasacija koja pogoduje privatnom investitoru koji je vlasnik 51 posto zemljišta, da može izvlastiti ostale građane. "To znači otimanje zemljišta građana iako je pravo vlasništva propisano Ustavom", dodala je. Na okruglom stolu predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić rekao kako je 'prostor konačan, zadan i nedjeljiv, i odraz i identitet lokalne zajednice i društva'. "Prostor je, što se tiče Hrvatske, najvrjedniji resurs, a pitanje je i što će biti s državnim zemljištem poput šuma, hoće li i njih 'napadati' privatni investitori i tražiti od države da im ih ustupi. Ovdje je moj politički neprijatelj Branko Bačić, poznati torbar", izjavio je šef SDP-a.

Koordinatorica Možemo! Sandra Benčić ustvrdila je kako reakcija stručne i opće javnosti pokazuje da zakoni ne smiju proći. "Prostorno planiranje je javna djelatnost kojom se ispunjava temeljni javni interes građana i naš je stav da struka planira prostor za tijela javne vlasti, a privatni sektor onda u skladu s tim nešto može ili ne može graditi. Ovaj zakon otvara prostor da stvar ide obrnutim putem", ocijenila je Benčić. Po predloženom zakonu, pojašnjava, privatni investitor je taj koji planira i zadaje prostorna ograničenja i dizajnira kako će izgledati, i onda ga gradi i na njemu profitira. Privatnom investitoru je u cilju maksimizirati profit, što je legitimno, i zato smatramo da je samo javna vlast garant toga da će javni interes biti ostvaren pa ona mora provoditi prostorno planiranje, poručila je.

FOTO: Damjan Tadic / CROPIX

Pridružila im se i struka

Problematičnim smatra što je urbana komasacija zakonski proglašena javnim interesom Republike Hrvatske, što će omogućiti privatnicima da idu u izvlaštenja, slično kao i u slučaju solara u Zaboku, nakon što su obnovljivi izvori energije proglašeni javnim interesom RH, jer tada tijela javne vlasti ne moraju donositi zasebnu odluku za pojedini projekt. Arhitekt Miroslav Štimac smatra da ovakav prijedlog zakona dodatno centralizira prostorno upravljanje u Hrvatskoj, protežira privatni interes na štetu javnog, degradira lokalnu i regionalnu samoupravu i briše prostorno planiranje kao samostalnu djelatnost. Kaže kako je ovo nastavak prostorne devastacije započete izmjenama zakona iz 2013., koji je rezultirao, ustvrdio je, kaotičnim novim naseljima, razorenim krajobrazima, uništenjem prirodnih resursa te  bujanjem bespravne gradnje.

"Ovako se stvaraju socijalno nestabilni prostori, a promovira bezvlađe. Prijedlog zakona je perfidno pisan i jasno je da predlagatelji iz Ministarstva nisu ni nevini ni naivni", zaključio je Štimac. Arhitektica Anja Dulčić mišljenja je da će ovakav prijedlog zakona dovesti do još većeg kaosa u prostoru. Spornim smatra da se prostorno planiranje svodi na pojedinačne katastarske čestice, bez da se prostor sagledava u cjelini, što je nužno. "Posebno su u opasnost dovedena poljoprivredna i šumska zemljišta i ovime se, bez sumnje, daje prednost privatnom interesu nad javnim", zaključila je. Arhitektica Suzana Dobrić ocjenjuje da je zakon toliko loš da ga nije moguće popraviti. Navela je niz problema, uz ostale, i centralizaciju i nedemokratičnost prijedloga te oduzimanje ustavno zajamčenih ovlasti upravljanja prostorom jedinicama lokalne samouprave (JLS). Ovim prijedlogom zakona se pravo donošenja tih ciljeva i polazišta daje gradonačelnicima ili načelnicima općina, umjesto da ih donose predstavnička tijela JLS, kazala je.

Saborski zastupnici dobili packu zbog predloženog Zakona: 'Mogao bi imati ozbiljne štete'

Arhitekt Mauro Sirotnjak rekao je da su iz Ministarstva, prije nego struci, prijedloge na uvid slali gospodarskim interesnim organizacijama, kao što su udruge poslodavaca i predstavnicima građevinske industrije, što pokazuje kako je Ministarstvo pristupilo izradi ovih zakona. Niz elemenata koje je struka godinama zagovarala, kao što su urbana komasacija i priuštivo stanovanje, Ministarstvo je izvitoperilo, dodao je. Ocijenio je i kako nemamo jasno definiran pojam priuštivog stanovanja te da ovaj prijedlog zakona pod krinkom priuštivog stanovanja ide u gradnju izvan postojećih građevinskih područja, na ruku privatnim investitorima, a nauštrb javnom interesu.