Šef DHMZ-a upozorio: 'Prebacit ćemo pogled s neba na naše rijeke'

"Našu je zemlju zahvatila drastična promjena vremena. Uz velike količine kiše, temperatura zraka je, posebno u unutrašnjosti zemlje - znatno pala. Zabilježene su i najniže dnevne temperature na današnji dan. Istodobno, zemlje srednje Europe pripremaju se za nezapamćenu količinu oborina koje se najavljuju ovoga vikenda", istaknuo je. Güttler je objasnio kako smo imali dolazak ciklone na naše područje, popularno nazvan Boris i istaknuo kako je ovaj događaj bio rano prognoziran. 

"U Hrvatskoj smo podigli upozorenja koja su bila potrebna i većina sustava bila je spremna za ovakve količine oborina", rekao je. Smatra kako je vrlo vjerojatno da će se dogoditi rekordne oborine u srednjoj Europi. "Prognostički modeli već duži niz dana ukazuju preko četiri metra dodatne akumulirane vode. U Hrvatskoj smo imali kišno razdoblje. Očekuje nas još jedan period u noći sa subote na nedjelju, ali sve su to iznosi koji su prihvatljivi. Sljedeći tjedan će se fokus prebaciti s meteoroloških fenomena na hidrološke fenomene", istaknuo je.

"Vrlo vjerojatno će i Drava porasti, zbog toga što će usporiti visoki Dunav", dodao je Güttler i objasnio kako se događa prodor hladnog subarktičkog zraka. Rekao je kako takvi fenomeni nisu nešto što nije postojalo. "Vjerojatno ćemo imati rujan hladniji i kišniji od prosjeka", rekao je. Güttler je govorio o ljetnim temperaturama te naglasio kako je lipanj bio u granicama normale, ali srpanj i kolovoz bili su na velikom broju postaja DHMZ-a među prva tri najtoplija mjeseca otkad postoje sustavna mjerenja.

📺 Večeras u 19 sati!

Gost središnjeg Dnevnika HTV-a je glavni ravnatelj DHMZ-a, @IvanGuettler

Promjena vremena donijela nam je obilnu kišu 🌧️, pad temperature 🌡️i nepovoljne hidrološke prilike. 💧

Što nas čeka u narednim danima?

Saznajte večeras na Prvom programu HTV-a! pic.twitter.com/3SR95fLgRt

— DHMZ (@DHMZ_HR) September 13, 2024

'Susjedne zemlje imale su još veće probleme ovog ljeta'

"To dovodi da je čitavo ljeto bilo toplije od prosjeka i ekstremno toplo u dijelovima Hrvatske", dodao je. Güttler je istaknuo kako imamo jedan trend zagrijavanja. "Otprilike se svijet zagrijava trećinu stupnja svakih 10 godina. Moguće su varijacije unutar godine. Jedan hladniji mjesec nije dokaz tome da su klimatske promjene iza nas", dodao je.

Na pitanje koliko smo što se tiče oborina u deficitu ove godine Güttler je rekao da su u kolovozu dijelovi Hrvatske, pogotovo područje Osijeka, u kategoriji vrlo sušnijih. "Nekoliko županija je proglašavalo elementarnu nepogodu od suše. Taj deficit oborina utjecao je na proizvodnju žitarica. Sad će se u rujnu taj deficit malo zatvoriti", kazao je.

"Susjedne zemlje imale su još veće probleme ovog ljeta. Što se tiče Hrvatske, možemo reći da je toplinski val nešto po čemu ćemo ljeto pamtiti", rekao je. "Sezonske prognoze govore za jesen da bi mogla biti toplija od prosjeka. Treba ipak gledati tjedan po tjedan. Bitno je da ovaj vikend nema nekih novih iznenađenja. Vrlo lako su moguće dodatne količine oborina sa subote na nedjelju", objasnio je.

FOTO: Pixabay 

Najviše su izraženi toplinski ekstremi 

"Nakon toga slijedi tjedan koji će biti relativno mirniji. Temperature će polako rasti, oborine će postojati, ali ne u nekim značajnijim iznosima. Prebacit će se pogled sa neba na pogled u naše rijeke. Na Dunav treba obratiti pažnju narednih dana", poručio je. Na pitanje jesu li ekstremi sve češći i koliko je to učestalo Güttler kaže da su najviše izraženi toplinski ekstremi - visoke temperature, piše HRT.

"Ove godine u Hrvatskoj nismo imali temperature preko 42 ili 43ºC, ali smo imali jako puno dana kad se minimalna temperatura nije spuštala ispod 20 ili 25. U kontekstu globalnog zagrijavanja, takve pojave toplinskih valova gotovo su sigurne. To je nešto s čime ćemo se sigurno susretati narednih desetljeća", upozorio je. Dodao je kako je Hrvatska u zanimljivoj poziciji što se tiče oborina.

Kiša i hladnoća zavladali Hrvatskom: Evo kada nam stiže toplije vrijeme

"Nekako smo između sve sušnijeg juga Europe i sve kišnijeg sjevera Europe. Ove pojave koje se događaju u središnjoj Europi ulaze u tu sliku globalnog zagrijavanja gdje se očekuje sve kišniji sjever i sve sušniji jug Europe. U Hrvatskoj se ne očekuje veliki deficit oborina. Imat ćemo sve sušnija ljeta i sve kišnije jeseni i zime. U Hrvatskoj zasad nema ni traga ni glasa od snijega", zaključio je.