progon manjina

Sedamdeseta obljetnica zločina i komunističkog progona Nijemaca

Autor

Direktno.hr

Sedamdeseta obljetnica progona Nijemaca nakon završetka Drugog svjetskog rata prošlog je vikenda obilježena u selu Krndija, nedaleko od Đakova. Njemačka zajednica – Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, nizom komemorativnih aktivnosti obilježava početak progona njemačke manjine.
06.05.2015. u 12:08
Ispiši članak

Brojke govore kako je prognano između 12 i 15 milijuna civila njemačke nacionalnosti iz čitave istočne Europe. Kod spomenika na krndijskom logoraškom groblju položeni su vijenci, nakon čega je služena sveta misa u mjesnoj crkvi. Na groblju se okupila i nekolicina preživjelih koji su se i nakon sedam desetljeća emotivno prisjetili mračnog vremena kada je pod krinkom "humanog preseljenja" u progonu stradalo oko dva milijuna osoba. Kalvariju '45. preživio je i nekadašnji saborski zastupnik Nikola Mak.

- Ovdje, na ovom groblju, pod ovom travom leži moja draga prijateljica, četverogodišnja Kadika Albreht. To je prva žrtva u ovom logoru. Naime, mi smo bili za protjerivanje, saveznici nas nisu primili na Dravogradu, pa smo se vraćali natrag. U tom povratku od Velike Pisanice do Valpova zastali smo ovdje u Krndiji jer je selo bilo prazno, odmorili smo se, međutim, mala djeca su se razbolijevala od difterije, ospica, šarlaha... U mojoj intimnoj uspomeni je ta mala Kadika, prva žrtva sahranjena na početku ovog logoraškog groblja - kazao je Mak za Glas Slavonije. Samo 14 godina imao je Jozef Bischof, rodom iz Kozarca, kada su ga zajedno s cijelom obitelji otjerali u logor.

– Bio sam u radnim logorima na svim pustarama, od 1945. Kada nas tjerali na kampanju u šećeranu, a kasnije u Valpovo. Poslije smo išli za Beli Manastir, tamo su nas vagonirali i vozili po pustarama. Kad sam 30. travnja 1946. izašao iz logora, nije bilo posla, mama i ja smo otišli kod strica nedaleko od Jagodnjaka. No, on je imao troje djece i jednu kravu, nije bilo hrane, a bilo je gladi. Držao nas je tjedan dana, a onda nas poslao dalje, nije imao ni za svoju djecu, prisjeća se teškog vremena Bischof. U jednom od logora, dodaje, gotovo je umro. Ipak, obitelj je uspjela preživjeti, a njega je život nosio i 'školovao', pa je tako poslan na tečaj za vozača traktora, pa u Sloveniju u melioracijsku školu. Završio je i majstorski ispit, radio je kao vozač, geometar, mehaničar, trgovac...

Predavanje je nakon mise održao dr. Vladimir Geiger s Hrvatskog instituta za povijest, koji je istaknuo kako konkretni podaci do kojih se došlo na temelju vrlo necjelovitih i izvornih arhivskih dokumenata, kada je riječ o logoru Krndija, pa i ostalih logora za Nijemce, govore da se broj stradalih u logoru Krndija kreće između tisuću do tisuću i pol osoba.

– Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske iz 1945., kroz logor je prošlo više od 3500, a prema nekim drugim podacima i 4000 logoraša. Kako napominju, Krndija je bila idealna za internaciju žena, starijih osoba i djece, za razliku od drugih logora, poput Valpova, gdje su bili logoraši svih dobnih skupina. Dovoljno je bilo dokazati da je neka obitelj njemačkog podrijetla i ona je bila, osim što su im oduzeta građanska prava i sva imovina, poslana u logore, a odatle su ih htjeli protjerati iz Jugoslavije za Austriju, odnosno Njemačku. Kako Saveznici u ljeto 1945. zatvaraju granice Jugoslavije, trauma i stradanja ljudi njemačkog podrijetla i u Krndiji i u ostalim logorima, produžava se, kazao je dr. Geiger. Poimence se do sada, kaže, utvrdilo više od 300 onih koji su život izgubili u ovom logoru, a dvije trećine bile su žene i djeca.

-Prisjećamo se onih koji su nekada ovdje u Krndiji živjeli, gradili i patili. Zbog ideologije i onoga što ne priliči čovjeku nestalo je mjesto u kojemu je nekada živjelo više od 1500 stanovnika u više od 300 kuća. Oni su dio povijesti koja je njihovom patnjom izmijenjena. Naša župa bi danas bila brojnija te bi Nijemci zajedno živjeli sa Slovacima i Hrvatima. Njihova patnja svjedočanstvo je istine. Molimo za sve stanovnike Krndije, za njihovu bol, patnju, izgon, molimo za sve nas, molimo za prijatelje, molimo kako nas to uči Evanđelje i za naše neprijatelje i progonitelje. Sličnu sudbinu mnogi su i nedavno u Domovinskom ratu doživjeli. Nekadašnji stanovnici Krndije i pokojnici na ovom groblju sigurno bi bili sretni vidjeti kako gradimo milošću Božjom i slijedeći Kristov put našu sadašnjost daleko od nasilja, brutalnosti i patnji. Sjetimo se svih koji su ovdje živjeli, cijenimo ono što su oni učinili, ono što je njima bilo sveto, a mi budimo povezani u miru i prijateljstvu, budimo zajednica ljubavi i uvažavanja, živimo po nauku Crkve, hodimo putovima kojima nas upućuje Krist koji je uvijek sa nama. Vjerujmo u Njega i živimo s Njim-, rekao je u nedjelju župnik Đurica Pardon, objavila je Đakovačko - osječka Nadbiskupija.

U nedjelju, 3. svibnja polaganjem vijenaca i misnim slavljem u Krndiji je obilježen Dan progona Nijemaca - Vertreibungstag iz logora Krndija - 70 godina mračne povijesti jedne ideologije. Na mjesnom groblju kod spomen obilježja Podunavskim Nijemcima, zatočenicima logora Krndija položeni su vijenci Udruge podunavskih Švaba Osijek, Ogranka Đakovo i Općine Punitovci u znak sjećanja na strahote logora Krndija i izgon logoraša 11. svibnja 1945. godine. Zbor osječke njemačke zajednice „Alte Kamaraden" (Stari prijatelji) otpjevao je pjesmu palom vojniku na njemačkom jeziku. Nakon molitve Oče naš koju je predvodio punitovački župnik mr. Đurica Pardon zbor je i otpjevao „Vater unser im Himel" (Oče naš na nebesima).

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.