U DVA MANDATA UDVOSTRUČIO DUG

Sanaderova vlada se najviše zaduživala, a ni Milanovićeva nije puno zaostajala

Autor

bl/h

U 20 godina javni dug Hrvatske porastao je šest puta, s 50 na gotovo 300 milijardi kuna, piše u utorak Večernji list, iznoseći podatke koji pokazuju da je rekorder u zaduživanju bila vlada Ive Sanadera, dok se najviše reformi dogodilo u vladi Ivice Račana.

31.12.2019. u 09:46
Ispiši članak

Politički uspon Zorana Milanovića ponovo je podgrijao polemike da je Milanovićeva Vlada bila najrastrošnija. Podaci su ipak ponešto drukčiji. Lider po povećanju javnog duga bila je HDZ-ova Vlada iz mandata Ive Sanadera i njegove nasljednice Jadranke Kosor za čijeg je četverogodišnjeg razdoblja (2008.-2011.) javni dug skočio za 95 milijardi kuna, a u dva mandata se više nego udvostručio, navodi dnevnik.

Milanovićev pečat, dodaju, pokriva oko 73 milijarde kuna, Račanov oko 40 milijardi, a Plenkovićev oko 15 milijardi kuna.

Ekonomisti, međutim, upozoravaju da je puko prebrojavanje javnog duga poput zbrajanja krušaka i jabuka.

"Makroekonomski, riječ je o različitim ambijentima. Smislenije bi bilo ocjenjivati reforme i njihove domete na dugoročni rast" kaže analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević.

"Razdoblje Ive Sanadera bilo je razdoblje zaduživanja za infrastrukturne projekte koje je financirala hrvatska država, bilo je i racionalnih i neracionalnih ulaganja", ističe Lovrinčević.

Milanovićeva je Vlada zemlju vodila u razdoblju izrazito duboke financijske krize, kada su se deficiti koristili za održavanje financijskog sustava i čuvanje zemlje od potpunog kaosa. "Bilo je to razdoblje rekordno visokih kamatnih stopa, za razliku od sadašnje situacije kada su niske kamate umjetno stvorene. Ta su razdoblja gotovo neusporediva i po izvorima financiranja i po cijeni kapitala", kaže Lovrinčević.

Sanader i Milanović nisu imali na raspolaganju europska sredstva kao što ih ima sadašnja Vlada, koja je makroekonomski najuspješnija jer javni dug pada mjereno udjelom u BDP-u, ako se ne računa kratko razdoblje Tihomira Oreškovića. No, nisu se iskazali po strukturnim reformama.

"Gleda li se operativni dio, najteže je bilo upravljati državom u Račanovo vrijeme, bila je to heterogena koalicija s kojom je tadašnja Vlada prešla iz poluvojnog modela funkcioniranja države na civilnu ekonomiju. Tad je bilo i najviše pomaka u strukturnom smislu",smatra Lovrinčević.

Docent s Ekonomskog fakulteta Zagreb svojedobno je stope rasta u Hrvatskoj uspoređivao s rastom u ostalim tranzicijskim zemljama za kojima Hrvatska kaska oko 30 posto. Paradoksalno, ali najviše je Hrvatska zaostajala u prvom mandatu Sanaderove Vlade, od 2004. do 2007 godine, kada je naša ekonomija rasla oko 14 posto sporije od drugih, za razliku od najuspješnije Račanove Vlade gdje je to zaostajanje bilo oko dva posto. Račanova je Vlada u svom mandatu digla BDP oko 18 posto, te je tada Hrvatska rasla brže od Češke, Slovačke, Mađarske i Slovenije, što iz današnje perspektive zvuči kao znanstvena fantastika, donosi Večernji list.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.