Samo dvoje učenika zagrebačkih osnovnih škola se prijavilo za nagradu 'Luka Ritz'

Rekao je kako je i inače u svim dosadašnjim raspisanim natječajima za tu nagradu prosjek dvoje prijavljene djece, a jedne godine je natječaj bio i poništen i ponovno raspisan jer se nije prijavilo niti jedno dijete.   

Na žalost, na ovogodišnji natječaj prijavile su se samo dvije škole, dakle samo dva djeteta od 30.000 djece u gradu Zagrebu koja pohađaju 108 osnovnih škola i raspoređena su, kao što natječaj i govori, između petog i osmog razreda, rekao je Petek na konferenciji za novinare u Gradskoj skupštini. 

Najavio je kako će se dodatno angažirati kako bi se o toj temi vršnjačkog nasilja više pričalo u javnosti  i kako bi se ravnatelji angažirali i pronašli u svojoj školi djecu koja se tim temama bave, te da će predložiti promjene prilikom raspisivanja natječaja kako bi on još više zaživio. 

Rekao je da su kršenja ljudskih prava i pravo na dobivanje plaće i pravo na rad i pravo na život u društvu bez korupcije. Kaže da je Europski parlament upozorio da je javna nabava najveći rizik gdje se može odvijati korupcija". Najavio je da će zbog toga posebno pratiti sva financijska izvješća, "kako bi pomogli izvršnoj vlasti da na bolji način i transparentno obavlja svoj posao".  

Podsjetio je da Zagrepčani plaćaju najveći prirez koji je dozvoljen u Hrvatskoj, a primjerice još uvijek nisu uklonjene sve azbestne ploče sa škola i vrtića. Rekao je da su azbestne ploče još uvijek na 10 vrtića, 11 osnovnih škola, četiri srednje škole i čak 10 domova zdravlja. 

Naveo je i problem postavljanja bazne stanice Hrvatskog Telekoma na Jarunu, te još nekoliko njih u Zagrebu, čijim je postavljanjem direktno prekršen Generalni urbanistički plan (GUP). Rekao je da su tu temu "izbacili" hrabri građani te da na njihovu peticiju i javljanja brojnim uredima i inspekcijama, zasad nitko ne reagira.

Osvrnuo se i na donošenje Razvojne strategije grada Zagreba za razdoblje do 2020. te istaknuo kako u njoj nema rješenja odvoza otpada i prometnih problema za koje smatra da su važni i da bi trebali biti prioriteti.  "Neoprostivim propustom" smatra da nema podatka da će Hrvatska predsjedati EU od 1. siječnja do 30. lipnja 2020., dok su druge zemlje iskoristile tu prigodu da se prezentiraju i ciljano izgrade određene objekte i potrebnu infrastrukturu jer Europska komisija na tih šest mjeseci je dosad trošila između 500 i 750 milijuna eura.

Petek je istaknuo i kako su ga iznenadile dugotrajne sjednice Gradske skupštine. Pretpostavlja da će Predsjedništvo Gradske skupštine raspravljati o tome da se sjednica podijeli u dva dana zasjedanja ili, što je po njemu čak i bolji prijedlog, da se oko strateških dokumenta i važnih odluka naprave tematske sjednice.