Sajam stipendija otvoren panel raspravom o obrazovnom sustavu

Sajam stipendija i visokog obrazovanja već je tradicionalno zbivanje na početku akademske godine koje i ove godine, 14. put za redom, organizira Institut za razvoj obrazovanja (IRO) kako bi predstavio široku ponudu hrvatskih i inozemnih studijskih programa, a ove godine predstavlja se više od deset tisuća dostupnih programa stipendiranja. Osim iz Hrvatske, na sajmu izlažu i gosti iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Francuske, Velike Britanije, Danske, SAD-a, Kanade, Japana, Italije, Slovenije, Slovačke i Bosne i Hercegovine.

Ministri, gradski čelnici, gospodarstvenici i humanoidna robotica Pepper

Na nekoliko posljednjih sajmova naglasak je i na raspravama o relevantnim temama za visoko obrazovanje, pa je tako i ove godine panel okupio ugledne sudionike, a s njima je na panelu "Koja znanja za budućnost treba Hrvatska" prvi put sudjelovala i posebna gošća - humanoidna robotica Pepper koja je, kako je rekla, počašćena što može biti na takvome skupu.

Panelisti su pak bili - ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević, jedna od direktora u Hrvatskome telekomu Branimir Spajić, s kojim je i stigla robotica Pepper, te izvršni direktor IRO-a Ninoslav Šćukanec.

Ministri Divjak i Pavić predstavili su nacionalni okvir stipendiranja, Pavičić Vukičević govorila je o bogatu zagrebačkom okviru stipendiranja, Spajić o pomoći Hrvatskoga telekoma u edukaciji u školama iz robotike i STEM područja, što je potvrdila i ministrica Divjak, a Šćaukanec je, među ostalim, pohvalio Ministarstvo znanosti i obrazovanja zbog povećanja broja stipendija, ali i upozorio da u Hrvatskoj samo osam posto tvrtki ulaže u stipeniranje.

Divjak: Sveučilišta trebaju kreirati nove i mijenjati postojeće studijske programe

Ministrica Divjak ocijenila je da brze promjene u društvu i svijetu rada zbog znanstvenih i tehnoloških spoznaja dovode do potrebe za novim zvanjima i vještinama. Zato se, istaknula je, očekuje da autonomna i odgovorna sveučilišta kreiraju nove studijske programe i mijenjaju postojeće tako što će kvalitetu nastave obogatiti nastavnim sadržajima i relevantnim ishodima učenja sa suvremenim znanstvenim spoznajama, odnosno trebaju povezati znanstvenu djelatnost i kvalitetu visokog obrazovanja.

Ministarstvo pak, rekla je, treba razviti takve zakonodavne i legislativne instrumente kojima će potaknuti kvalitativne promjene u visokom obrazovanju i znanosti, a studijski programi trebaju biti utemeljeni na analizi i predviđanju potreba i zahtjeva tržišta rada, gospodarstva i društva u cjelini.

Uz temeljna znanja koja trebaju stjecati, studenti trebaju razvijati i transverzalne kompetencije - posebice digitalne, jezične i komunikacijske ali, dodala je Divjak, i kompetenciju "učiti kako učiti", te ostvariti odgovarajuću ravnotežu između dubinskog razumijevanja područja učenja i širine opsega područja znanja.

Zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika istaknula je kako su zagrebačke stipendije jedne od najizdašnijih u Hrvatskoj, pa tako za studente iznose 3800 kuna mjesečno, a za doktorande 4500 kuna. Pavičić Vukičević najavila je da se pripremaju stipendije i za doktorande iz skupine osoba s invaliditetom te za pripadnike romske nacionalne manjine.

Treba istražiti uzroke zašto se od 2014. u Hrvatskoj smanjuje broj visokoobrazovanih u populaciji

Hrvatska ima 28,7 posto visokoobrazovanih u populaciji od 30 od 34 godine, prosjek u Europskoj uniji (EU) je 39,9 posto, a cilj EU je da sve države članice imaju 40 posto visokoobrazovanih u toj populaciji do 2020.

Kako će taj cilj ostvariti Hrvatska kada se, rekao je Šćukanec, u Hrvatskoj od 2014. smanjuje broj visokoobrazovanih u populaciji. Za sada, ocijenio je Šćukanec, nema pravoga odgovora na to pitanje i trebalo bi istražiti zašto se stvarno toliko ljudi iselilo iz Hrvatske. I dok se, po statističkim podatcima od 2013. do danas iz Hrvatske iselilo 55 tisuća ljudi, stvarno ih se iselilo možda i dva i pol puta više. Šćukanec je apelirao da se puno više razgovara o toj temi.

Ministrica Divjak suglasna je kako je to doista važno pitanje, a podsjetila je i na jedan poznati razlog iseljavanje, a to je ulazak Hrvatske u EU što je situacija koju su iskusile i druge zemlje po ulasku u Uniju. Uz to, Divjak vjeruje da je jako važna i atmosfera u kojoj se, među ostalim, ne treba bojati ni neuspjeha. Tako je spomenula da se 13. listopada obilježava Svjetski dan neuspjeha, a mnogi se pitaju zašto obilježavati neuspjeh koji, smatra ministrica, može osobu potaknuti da iz neuspjeha puno toga nauči.

Ministrica se osvrnula i na izvješće Europske komisije koje je objavljeno u utorak i u kojemu su pohvaljena nastojanja Hrvatske u reformi obrazovanja. Istodobno, ustvrdila je, "u Hrvatskoj se traži 'dlaka u jajetu' i umjesto da se razvija kultura inovativnosti i tako stvara kapital za promjene, 'podmeću se klipovi u kotače'".

Ipak, zaključila je ministrica znanosti i obrazovanja, postoje dobre inicijative, a mogući su pomaci i u pravnome smislu, kroz reforme u poreznom sustavu, koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja predložilo Ministarstvu financija.

Sajma stipendija bit će u četvrtak, 18. listopada, održan i na Sveučilištu u Rijeci.