U Saboru u četvrtak rasprava o rebalansu državnog proračuna

Rebalansom koji je predložila Vlada ukupni se prihodi očekuju u iznosu od 26,6 milijardi eura, a rashodi u iznosu od 28,1 milijardu eura, povećavaju se za 1,7 milijardi, odnosno 1,4 milijarde eura.

Očekivani manjak državnoga proračuna je 510 milijuna eura, odnosno 0,7 posto BDP-a, prema metodologiji ESA.

Prema Vladinoj prognozi, udio javnog duga u BDP-u u ovoj će se, u odnosu na prošlu godinu, smanjiti za 5,8 postotnih bodova, na 62,6 posto BDP-a.

Inflacija potrošačkih cijena trebala bi usporiti na 6,6 posto u odnosu na 10,8 posto u prošloj godini.

Rebalans nije rezultat izvanrednih i neočekivanih okolnosti, nego se donosi prije svega iz tehničkih razloga, objasnio je ministar financija Marko Primorac.

Što se tiče prihodne strane rebalansiranog proračuna, prihodi od poreza povećavaju se za 999 milijuna eura, od doprinosa za 297,4 milijuna eura, a od imovine za 312,7 milijuna eura.

Rashodna se strana povećava za 1,4 milijarde eura te će rashodi iznositi 28,1 milijardu eura.

Rashodi financirani iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju se za 1,2 milijarde eura.

S osnove indeksacija mirovina rashodi rastu za 350 milijuna eura, zbog četvrtog paketa Vladinih mjera za 240,7 milijuna eura, a zbog dodatnog novca za sanaciju šteta od potresa za 178 milijuna eura. Za sustav socijalne skrbi izdvaja se 56 milijuna eura više nego u originalnom proračunu.

Za troškove arbitraže INA-MOL Vlada je u rebalansu osigurala 229,4 milijuna eura, modernizaciju željeznice 28,5, a za osiguravanje zaliha plina 20 milijuna eura.

Povećavaju se i rashodi koji se financiraju iz EU-a i ostalih izvora, za 185,3 milijuna eura, što je prije svega rezultat bolje iskorištenosti Fonda solidarnosti EU-a od 117,7 milijuna eura.