Saborski zastupnici upozorili na probleme manjina

Izvješća za 2015. i 2016. na cjelovit i detaljan način prikazuju kako su se financijski potpomagali programi nacionalnih manjina, kazao je Ante Babić (Klub zastupnika HDZ-a), dodavši da je u 2015. za provođenje Ustavnog zakona uloženo 148 milijuna kuna, a u 2016. 131 milijun kuna.

Naglasivši dobre rezultate implementacije Ustavnog zakona u proteklom razdoblju, posebno je istaknuo smanjenje broja događaja s obilježjima međuetničke netrpeljivosti, kojih je u 2016. bilo 20, što je pad u odnosu na 31 koliko ih je bilo u 2015.

"U javnom prostoru se stvara percepcija da je po pitanjima diskriminacije Hrvatska netolerantna zemlja i da je velika netrpeljivost prema nacionalnim manjinama, posebno u izvješću pučke pravobraniteljice, no ovi podaci to opovrgavaju", kazao je.

Apelirao je također na intenzivniju bilateralnu suradnju s državama s kojima Hrvatska ima potpisane sporazume o zaštiti prva nacionalnih manjina.

Boris Milošević (Klub zastupnika SDSS-a) hvali izvješće, ali i upozorava na neriješen problem registracije manjinskih škola unatoč ispunjenim svim zakonskim preduvjetima, ali i na problem pune primjene Ustavnog zakona i Zakona o jeziku i pismu nacionalnih manjina..

"Još uvijek imamo općinu koja nije svoj status uskladila s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, dakle još uvijek ne regulira korištenje jezika i pisma kako zakon kaže. Općine koje su uskladile statute sa zakonom i propisale obvezu upotrebe jezika i pisma nacionalnih manjina imaju pak parcijalnu primjenu", rekao je.

Negativni status ćirilice

Upozorio je i na negativni status ćirilice u društvu, nedovoljno programa na jeziku i pismu nacionalnih manjina u medijima, ali i pad zapošljavanja pripadnika manjina u državnoj upravi.

Veljko Kajtazi (Klub zastupnika nacionalnih manjina) ukazao je na probleme u provedbi operativnih programa nacionalnih manjina i smatra da su potrebni konkretni i obvezujući zaključci kako bi se dogovorene aktivnosti provele.

"Provedbena tijela, odnosno ministarstva nisu spremna za provedbu dogovorenih aktivnosti, a u određenim ministarstvima nailazimo i na otpor i propitivanje dogovorenih aktivnosti", kazao je Kajtazi.

Upozorio je da romski jezik nije priznat kao službeni manjinski jezik u Hrvatskoj.

"Izvješće je korektno ali, nažalost, zaključci izvješća ne pronalaze put do primjene. U praksi dolazi do problema i to se ne mijenja već godinama", konstatirao je Goran Beus Richembergh (Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a).

Osvrnuo se i na eskaliranje slučajeva govora mržnje, pogotovo u elektroničkim publikacijama, na koje se ne reagira, što ohrabruje sve one koji koriste govor mržnje.

Arsen Bauk (Klub zastupnika SDP-a) zamjerio je što je u izvješću u poglavlju o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina izostavljena informacija o ocijeni ustavnosti izmjena Statuta Grada Vukovara koje se tiču uporabe jezika i pisma srpske nacionalne manjine.

Zastupnici su u raspravi pozvali na potpisivanje europske građanske inicijative Minority SafePack kojoj je cilj poboljšati položaj nacionalnih manjina u svim europskim državama kroz usvajanje novih zakona i normi.