APEL ŠEFA SABORA

Saborski zastupnici ignoriraju Leku, ne žele raditi ponedjeljkom i utorkom

Autor

Direktno.hr

Saborski zastupnici protekloga su se tjedna još jednom oglušili na apel svojeg "šefa" Josipa Leke, pa u prva dva radna dana nije zasjedao nijedan odbor, ali ih je zato u srijedu, dok je zasjedao plenum, sazvano deset.
26.04.2015. u 09:51
Ispiši članak

"Želim ugodan vikend, i u ponedjeljak i u utorak odraditi radna tijela, molim", zaključio je Leko prošlotjedno zasjedanje i tako, po tko zna koji put, upozorio kolege da odbori ne bi trebali zasjedati u vrijeme plenarne sjednice ili u stanci za ručak, što je praksa u zadnje vrijeme.

Na njegov se poziv, međutim, odazvao jedino predsjednik Odbora za pravosuđe Josip Kregar, koji je za utorak sazvao sjednicu na temu izmjena Kaznenog zakona, no kasnije ju je ipak odgodio za petak pa su saborski hodnici i dvorane do srijede ostali sablasno prazni.

"Ljudi su na putu, nema ih u Zagrebu i bolje da tako važne točke raspravimo kad Odbor bude u punom sastavu", obrazložio je Kregar Hini.

Kaže kako do sada nije imao problema s kvorumom, a mnogi zastupnici su istodobno i gradonačelnici i načelnici općina. "Oni ne mogu kvalitetno obnašati obje dužnosti, načelniku udaljene općine nije lako u ponedjeljak ili utorak doći u Zagreb", tumači Kregar, koji žali što nije prihvaćen prijedlog da se izbornim zakonom utvrdi nespojivost tih dužnosti.

"Sada su zastupnicima pred očima i predizborne kombinacije, češće su na terenu i teško ih je dobiti da dođu na sjednicu", dodao je.

Slab rad odbora veći problem od prazne sabornice

Kregar ocjenjuje da je rad odbora slabe kvalitete, što smatra znatno većim problemom od "vječno prazne sabornice".

"Sabornica nije prazna zato što su ljudi lijeni, nego zato što Sabor raspravlja o različitim temama za koje svi nemaju interesa ili znanja. Plenarna rasprava pati i od političkih prepucavanja, što nije slučaj na sjednicama odbora, s kojih nema televizijskog prijenosa. Upravo zbog toga, odbori bi trebali osigurati određenu razinu stručnog rada i znanja. Oni se ne bi smjeli sastajati u pauzama, kad zastupnici idu na ručak, ili za vrijeme zasjedanja Sabora. Morali bi zasjedati u ponedjeljak, najkasnije u utorak", rekao je Kregar.

Podsjetio je da u odborima sjede i stručnjaci s različitih područja, kao i predstavnici civilnih organizacija, čije je mišljenje vrijedno poslušati.

Rasprava u odborima EP-a traje u prosjeku godinu dana, u Saboru kraće od stanke za ručak

Sabor ima ukupno 29 radnih tijela, čija je dužnost da, u skladu sa svojim djelokrugom, rasprave zakone i druge akte o kojima odlučuje Sabor. U rasprave uključuju znanstvene i druge organizacije, te stručnjake s različitih područja, a cilj je provesti kvalitetnu stručnu raspravu o aktima i tako olakšati Saboru donošenje odluka.

Odbori se, međutim, u zadnje vrijeme sastaju gotovo isključivo u vrijeme dok Sabor zasjeda ili u stanci za ručak, a o aktima često raspravljaju svega nekoliko sati prije saborskog plenuma.

Za usporedbu, Europski parlament o pojedinim točkama u prosjeku raspravlja godinu dana, i to upravo na odborima. Sjednice odbora održavaju se isključivo u vrijeme kada Parlament ne zasjeda, često traju satima, a izravno ih se može pratiti putem interneta, osim ako je riječ o posebno osjetljivim točkama, kada se isključuje javnost.

Plenum zasjeda jednom mjesečno, a sjednice se, osim za glasovanje, koriste uglavnom kako bi se poslale određene političke poruke. Dugih rasprava na plenumu nema, a ne događa se ni da se jedni te isti zastupnici javljaju baš na svaku temu, od poljoprivrednog zemljišta do muzeja, što je u Hrvatskom saboru uobičajeno.

U EP-u je regulirano i lobiranje, a na sastancima odbora su i predstavnici Europske komisije.

Riječ je o prekopiranim procedurama iz zemalja sa zrelom demokracijom, čija je svrha osigurati da "finalni proizvod", odnosno zakon koji će se primjenjivati bude najbolji mogući, pa se često događa da o najvažnijim temama najveće političke grupacije glasuju jednako.

U Hrvatskoj je, pak, bez obzira tko je na vlasti a tko u opoziciji, praksa da većina u odborima podrži sve što predloži Vlada, Sabor petkom to izglasa, a rezultat su često nejasni i neprovedivi zakoni te, posljedično, brojne zakonske izmjene. Pojedini zastupnici dolaze, zapravo, samo petkom zbog glasovanja, pa kad to obave bježe iz sabornice, zbog čega ih je Frano Matušić (HDZ) nazvao "petkašima".

Odbor za zakonodavstvo održao 127 sjednica, Odbor za međuparlamentarnu suradnju samo tri

Na internetskim stranicama Sabora objavljuju se izvješća sa sjednica odbora, iz kojih se može vidjeti da se neka radna tijela sastaju vrlo često, dok druga to gotovo i ne čine.

Najviše je sjednica održao Odbor za zakonodavstvo, koji se u ovom sazivu sastao 127 puta, što je i očekivano uzme li se u obzir da brine o nomotehničkoj ispravnosti te usklađenosti s Ustavom i europskim pravom svih akata koje donosi Sabor.

Neslavni rekord drži Odbor za međuparlamentarnu suradnju, koji se u protekle 3,5 godine sastao svega tri puta.

Predsjednik Odbora Davor Božinović (HDZ), koji je na toj funkciji krajem 2013. zamijenio zadarskog gradonačelnika Božidara Kalmetu, objašnjava da je riječ o specifičnom radnom tijelu jer ono ne razmatra akte koji se raspravljaju na plenarnoj sjednici Sabora, kao što je to slučaj kod drugih radnih tijela.

"U Odbor ulaze svi zastupnici koji su članovi stalnih izaslanstava Hrvatskog sabora. Odbor koordinira i rad 63 skupine prijateljstva, a u takvim su skupinama gotovo svi zastupnici", kazao je Božinović.

Dodao je kako je klubovima ovih dana poslao upitnik za osnivanje novih skupina prijateljstva s Katarom, Saudijskom Arabijom, Alžirom, Filipinima, Gruzijom, Kolumbijom i Turkmenistanom, pa očekuje da će se uskoro sazvati još jedna sjednica Odbora kojem je na čelu.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.