ODBOR O MIGRANTIMA Ostojić, Stričak i Vidović 'o najvećoj sigurnosnoj operaciji otkako je završio rat'

"Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost", rekao je u uvodnom obraćanju predsjednik Odbora Ranko Ostojić, "organizirao je ovu tematsku sjednicu potaknut izvješćima i informacijama dobivenim iz Ureda pučke pravobraniteljice i  nevladinih udruga koje skrbe o migrantima, a prema kojima su u posljednje vrijeme zabilježeni učestali slučajevi uskrate međunarodne zaštite izbjeglicama.

"Migracije su fenomen s kojim se susreće cijela međunarodna zajednica", rekao je  državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić te naglasio kako je godišnje je  u svijetu u pokretu oko 250 milijuna ljudi od kojih je  60 milijuna izbjeglica.

"U 2016. godini azil u Republici Hrvatskoj  zatražile su 2234 osobe, u 2017. godini 1887, od čega je pozitivno riješeno 213 zahtjeva, rekao je Katić te dodao da 70 posto tražitelja azila napušta Hrvatsku prije okončanja postupka", objasnio je.  

"U vezi poštivanja ljudskih prava izbjeglica te posebno temeljem dojava o navodnoj primjeni nasilja prema migrantima ili slučajevima djece migranata bez pratnje mi smo u stalnoj komunikaciji s Ministarstvom unutarnjih poslova", rekla je Pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Vidović je naglasila kako Ured pravobraniteljice nenajavljenim obilascima policijskih ispostava nastoji utvrditi usklađenost postupanja policije s važećim hrvatskim i međunarodnim propisima koji reguliraju pitanja ljudskih prava.

"Do uvida u neke konkretne predmete, poglavito ako se radi o prijavi nasilja od strane policije prema izbjeglicama,  često podaci o nisu evidentirani u MUP-u te se ne može provesti učinkovita istraga", naglasila je Vidović.

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević te Valentina Otmačić iz UNICEF-a posebno su se osvrnule na problem uskrate međunarodne zaštite  djeci migrantima bez pratnje kao najranjivijoj skupini te naglasile kako i ta djeca, sukladno Konvenciji o pravima djeteta moraju uživati sva prava kao i druga djeca, bez obzira na okolnosti.

Upozoreno je kako djeca kojima je uskraćena međunarodna zaštita mogu biti žrtve krijumčara ili kasnije radikalizacije. Giuseppe Di Caro, predstavnik UNHCR-a izrazio je zabrinutost ove UN-ove organizacije zbog prijava pojedinaca kojima je uskraćeno pravo ulaska u Hrvatsku, a čini se da im je međunarodna zaštita potrebna.

"UNHCR je skrenuo pozornost Vladi RH na oko 2000 slučajeva pojedinaca koji tvrde da su od 2016. godine bili prisilno vraćeni u Srbiju, a neki su prijavili i pretjeranu uporabuo međunarodnoj zaštiti  sile od strane policije", kazao je Di Caro.

"Centar za mirovne studije u svojem posljednjem Izvješću o nezakonitom postupanju prema izbjeglicama također tvrdi kako se ovdje više ne radi o sporadičnim slučajevima" rekao je Gordan Bosanac, analitičar Centra.

Ustvrdio je da je  manjak solidarnosti u nekim članicama EU-a doveo do opterećenja sustava azila, ali ujedno i apelirao da Hrvatska ne izgubi svoju početnu solidarnost koju je uvijek pokazivala prema izbjeglicama. 

Predstavnice udruge 'Are you Syrious' iznijele su zapažanja volontera Udruge koji rade na terenu i prihvatilištima pružajući pomoć migrantima.

Govoreći o konkretnim slučajevima uskraćivanja međunarodne pomoći izrazile su mišljenje da se ono u posljednje vrijeme događa sustavno. O iskustvima rada s tražiteljima azila i pružanjem pomoći migrantima govorio je i ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice Tvrtko Barun.

Glavni ravnatelj policije Nikola Milina pojasnio je kako se provode kompleksne pripreme za ulazak Hrvatske u Šengenski prostor, među kojima i obuka policijskih službenika granične policije za postupanje prema ilegalnim migrantima, tražiteljima azila i ranjivim skupinama. – "Našu policiju, kao i policiju drugih zemalja EU-a, u tome segmentu podučavaju FRONTEX i EUROPOL", rekao je Milina. 

Načelnik Uprave za granice MUP-a Zoran Ničeno upozorio je na važnost razumijevanja stvarnih okolnosti u kojima se postupanja policije prema migrantima događaju. "U cilju zaštite hrvatske granice ne smijemo dozvoliti ilegalne prelaske, a ukoliko migranti nisu prešli granicu Hrvatske, onda im nismo mogli niti dati niti uskratiti azil", rekao je Ničeno.

Da je pružanje međunarodne zaštite vrlo složen problem ukazala je i državna tajnica MUP-a Terezija Gras, istaknuvši kako treba spriječiti ilegalne migracije i sve napore uložiti u jačanje zakonitih putova migracije i njezine kontrole.

"Hrvatska, kao prva zemlja ulaska ilegalnih izbjeglica mora zaštiti svoje vanjske granice i spriječiti nezakonit prelazak granica koje često organiziraju skupine krijumčara ljudi", rekla je Gras i naglasila kako treba voditi računa i o trendu  'Shopping azila' kojim se često  služe migranti koji  u Turskoj kupuju npr. putovnice Sirije  te traže azil i u tranzitnim zemljama i u odredišnoj zemlji što stvara velik administrativni pritisak u razrješavanju svakog pojedinog slučaja.

" Zlouporaba sustava azila velik je  izazov te se stoga i priprema reforma zajedničkog sustava azila na razini cijele Europske unije", istaknula je.

Članovi saborskog Odbora pohvalili su spremnost policije u čuvanju granica i apelirali da pri tom procesu očuvanja granica ne izgube na humanosti. Mostova zastupnica Linić-Strenja upozorila je na potrebu humanijeg postupanja s djecom kako bi lakše prebrodila stresne situacije. 

HDZ-ov član odbora Anđelko Stričak napomenuo je kako mu je žao što je Pučka pravobraniteljica, koja rapolaže s mnogo više sredstava, na sjednicu došla slabije pripremljena od nevladinih udruga koje su raspolagale s konkretnijim podatcima od ureda Pučke pravobraniteljice.

"Potrebno je naglasiti kako je ovo najosljtljivija i najveća sigurnosna akcija od završetka rata koju naše sigurnosne agencije i MUP odrađuju te kako su uspjeli zaštiti suverenitet i granice naše zemlje te omogućiti izvanrednu sigurnost našim građanima i gospodarstvu", naglasio je Stričak i napomenuo kako je potrebno baratati s pravim podatcima prije bilo kakvog zaključka. 

Predsjednik Odbora Rajko Ostojić na kraju je napomenuo kako sjednica neće donosti danas zaključak nego će o raspravljanoj temi zatražiti mišljenja svih strana koje su sudjelovale u raspravi te o njima raspraviti na sljedećoj sjednici Odbora koji će onda donijeti zaključak.