Saborska oporba: Zakon o elektroničkim komunikacijama pogoduje teleoperaterima, Vlada im je omogućila ekstra profit

Prijedlog zakona u Sabor je upućen po hitnom postupku, kako bi Hrvatska do zadanog roka preuzela EU direktivu i ispunila uvjete za isplatu punog iznosa sredstava iz  Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Europska komisija je, naime, podnijela  tužbu Sudu EU protiv Hrvatske zbog isteka roka za preuzimanje EU direktive o elektroničkim komunikacijama u nacionalno zakonodavstvo, a navedeni indikator potrebno je ispuniti do 30. lipnja 2022., radi isplate punog iznosa druge rate financijskih sredstava iz NPOO-a, u iznosu od 700 milijuna eura. Zakon je važan jer se njime prenosi direktiva o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija kolokvijalno nazvana "kod", koji predstavlja sveobuhvatnu reformu regulatornog okvira EU, navodi predlagač.

Najžešći kritičar Prijedloga zakona bio je Miro Bulj (Most) koji je ustvrdio da je riječ o podvali, prebacivanju troškova na lokalne jedinice i oduzimanju ovlasti lokalnim jedinicama.

Zbog čega ste izbacili da lokalne jedinice mogu na svom području zaštiti zdravlje ljudi kod postavljanja antenskih stupova i baznih stanica, upitao je Bulj, dodavši da se zakonom pogoduje teleoperaterima.

Siniša Hajdaš Dončić (SDP) upozorio je da je na ime naknade za uporabu radio frekvencijskog spektra država u zadnjih 4 godine uprihodila 10 puta manje.

"Vlade će reći da se na taj način omogućavaju teleoperaterima veća ulaganja, ne gospodo, vi ste teleoperaterima omogućili ekstra profit, dakle čisto pogodovanje oligopolu na hrvatskom tržištu", kazao je.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) rekla je da je riječ o važnom zakonu i da bi ga trebao u Saboru braniti ministar prometa i infrastrukture Oleg Butković, a ne državni tajnik. Prigovorila je i hitnoj proceduri odnosno kašnjenju donošenja tog zakona.

"Hrvatska je tužena pred sudom EU zato što nije napravila svoj posao i prijeti joj i naknada štete, tko će odgovarati za ono što ćemo iz proračuna platiti zato što netko nije odradio svoj posao", upitala je Mrak Taritaš.

Hitnoj proceduru prigovorio je i Davor Dretar te se u ime Domovinskog pokreta povukao iz rasprave smatrajući da je zakona "apsolutno nametnut".

Željka Pavića (Socijaldemokrati) zanimalo je kako će se operatere prisiliti da razvijaju mrežu u ruralnom području.

Državni tajnik: Dobra prilika da se u kratko vrijeme iz javnih sredstava nađu modeli razvijanja mreže

Upravo ovaj zakon napraviti će propulzivnost i vidljivost koja su to ruralna područja kojim je u interesu da razvijaju internet, da dobiju veće brzine, odgovorio je državni tajnik u Ministarstvu prometa i infrastrukture Alen Gospočić.

Ovo je idealna prilika, možda jedna od najboljih prilika da se u vrlo kratko vrijeme iz javnih sredstava nađu modeli razvijanja mreže, istaknuo je državni tajnik, predstavljajući prijedlog zastupnicima.

Gospočić je naglasio i da se očekuje daljnji razvoj tržišnog natjecanja i u području infrastrukture i u području pružanja usluga kroz osiguranje uvjeta za nova ulaganja u elektroničke komunikacijske mreže i usluge.

Zakonom se ništa ne mijenja kod naknade za pravo te da će se ona urediti pravilnikom u roku od godinu dana, naglasio je.

Miro Totgergeli (HDZ) rekao je da je 60 posto primjedbi na zakon prihvaćeno, te istaknuo kako nije istina da su sve lokalne jedinice u sukobu sa teleoperaterima.

"U ruralnim dijelovima mnogi gradonačelnici i načelnici bi htjeli osigurati svojim građanima da imaju sve optičke komunikacije i da imaju jednako brz internet", poručio je HDZ-ov zastupnik.