Saborska oporba: Prije uvođenja eura treba provesti širu raspravu i postići konsenzus

Marin Škibola (Nezavisna lista mladih) drži kako bi bilo mudro pričekati s uvođenjem eura, a ne srljati i slijepo izvršavati diktate iz Bruxellesa, jer nema suverene politike Vlade. Upitao je i koji je interes uvođenja eura prije provedbe strukturnih reformi upozorivši kako hrvatsko gospodarstvo nije dovoljno snažno da bi moglo apsorbirati šok uvođenja eura kao i da Hrvatska ne zadovoljava konvergencijski mastriški kriterij.

Treba se, kazao je, voditi računa o volji građana i postići širi politički konsenzus oko uvođenja eura.

Uvođenju eura oštro se usprotivio i Hrvoje Zekanović (Hrvatski suverenisti) poručivši kako se suverenost ne može platiti nikakvim novcem. Sabor, kaže, treba odlučivati o sudbini hrvatskog naroda i države. Dodao je kako se Hrvatska u pristupnim pregovorima EU obvezala na uvođenje eura napominjući kako to primjerice Danska nije učinila te ustvrdio da se ugovori mogu mijenjati pa i razvrgavati.

Aleksić: Banke uz pomoć HNB-a "opelješile" građane

Goran Aleksić (Snaga, Živi zid, nezavisni zastupnici i Nova politika) rekao je kako je protiv uvođenja eura prije no što se provede temeljita analiza. U raspravi se osvrnuo na poslovanje banaka koje je, kao tvrdi, i dalje dijelom nezakonito budući da i nakon pravomoćne sudske presude primjenjuju valutnu klauzulu i kamatnu stopu koje su jednostrano mijenjale. To je pravno pitanje, jer su banke sklapale pravno nevažeće ugovore, a ne radi se o financijskoj (ne)pismenosti građana, drži Aleksić.

Ustvrdio je kako su banke uz pomoć HNB-a kao regulatora koji ništa nije poduzeo, "opelješile" građane za 20 milijardi kuna u slučaju chf kredita te za još pet  milijardi na euro i kunskim kreditima. Treba prekinuti nezakonito poslovanje banaka koje HNB tolerira, poručio je Aleksić.

Osvrnuo se i na faktoring agencije koje od banaka otkupljuju dugove koji dužnici više ne mogu vraćati nazvavši ih lešinarskim te se založio da otkup dugova najprije budu ponuđen dužnicima također po diskontnoj cijeni kao i tim agencijama te predložio da nadzor nad njima provodi HNB.

Sabor je završio današnje zasjedanje nakon što je Treću reviziju Programa odlaganja radioaktivnog otpada (RAO) i istrošenoga nuklearnog goriva (ING) Nuklearne elektrane Krško (NEK) - što je redovita revizija tih programa koja se obavlja svakih pet godina -obrazložio državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić, jer u sabornici više nije bilo zastupnika koji su se prijavili za raspravu.

Treću revizije tih programa, pripremali su Nuklearna elektrana Krško (NEK), Agencija za radioaktivni otpad iz Slovenije (ARAO) te Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva NEK-a.

Programi sadrže opis aktivnosti i procjenu troškova razgradnje nuklearne elektrane nakon prestanka rada, a koji je predviđen za 2043. godinu, kao i prijedlog moguće podjele i preuzimanja radioaktivnog otpada, kriterije prihvatljivosti za odlaganje te rokove i troškove zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva. Također sadrži i sve bitne informacije vezane za procjenu navedenih troškova.