Saborska oporba kritizirala novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, jedini zadovoljan ministar Kujundžić

Ministar Kujunžić poručio je kako pri izradi Zakona o zdravstvenoj zaštiti nije bilo utjecaja stranaka i grupacija i da je fokusu bio hrvatski narod i zdravlje hrvatskog čovjeka.

Predloženim će se zakonom, uvjeren je, sačuvati dostupnost i kvaliteta usluge, a djelatnici u hrvatskom zdravstvenom sustavu potaknuti na ostanak u Hrvatskoj.

"To je jedini zakon koji se odnosi izravno na svakog pojedinca i zato smo se pri njegovu predlaganju izdigli od ideologija, stranaka i udruga te smo svima širom otvorili vrata i maksimalno uvažavali kritike", rekao je Kujundžić predstavljajući zakon u Hrvatskom saboru.

Domovi zdravlja su, naglasio je, osnovni subjekti u provođenju primarne zdravstvene zaštite.

"S druge strane, držimo da ljudi koji već rade kao koncesionari i zastupnici trebaju biti motivirani. Do 25 posto ordinacija treba ostati u domovima zdravlja o čemu će odlučivati županijska skupština i skupština Grada Zagreba”, poručio je Kujundžić.

Oni liječnici i sestre koji će raditi u domovima zdravlja kao zaposlenici neće, tvrdi, biti u neravnopravnom položaju.

Obveza doma zdravlja je dati primjerenu plaću sukladno rezultatima koje liječnici imaju. Zaposleni u domu zdravlja koji žele biti nositelji ordinacije na transparentan način to će moći postati na javnom natječaju, pojasnio je. Tako, kaže, neće biti 'kriterija' tko je dobar s ravnateljem ili županom obzirom da u konačnosti suglasnost daje županijska skupština.

"Prema prijedlogu regulira se i slabost da dio liječnika koji su bili u koncesiji i zakupu nisu htjeli participirati u dežurstvima i izvanrednim stanjima. Sada tu obvezu imaju svi", rekao je.

Predloženim zakonom, naveo je, potiču se dnevne bolnice, za stariju populaciju u slabije naseljenim područjima uvode se mobilne ordinacije (uređene kamp kućice).

Poticaj se daje i onim liječnicima u primarnoj i onima koji su bili koncesionari, a sada su nositelji ordinacija te im se otvara mogućnost zapošljavanja još jednog liječnika koji će kroz rad u toj ordinaciji moći kada prethodni liječnik ide u mirovinu i imati šansu na javnom natječaju biti dalje nositelj te ordinacije.

Novina koja se uvodi je, ističe ministar zdravstva, zakupnina koja je do sada bila svima ista.

"Sada će Skupština određivati cijenu zakupnine, negdje lipu i kunu, kako bi se motivirao liječnik da dođe tamo raditi”, pojasnio je.

U domovima zdravlja i bolnicama nema specijalista, a jedan od razloga tomu je, kaže, jer nisu planirane i raspisivane specijalizacije te se županijska tijela obvezuju da planiraju mrežu specijalizacija.

Zakonom je, ističe, predviđen i plan sveučilišnih i nacionalnih bolnica.

"Povezali smo već 12 bolnica, sada se ide u daljnje povezivanje, a razvija se mreža palijativne medicine pri domovima zdravlja", rekao je Kujundžić.

Dodao je i kako zakon predviđa i da se zdravstvena ustanova može imenovati vojnom bolnicom.

Ide se na jačanje preventive, javno-zdravstvenih djelatnosti, javnih zavoda za zdravstvo, a mislilo se i na zaštitu zdravlja radnika. Definira se i potiče Nacionali registar pružatelja zdravstvenih ustanova, potiče se i zdravstveni turizam, istaknuo je.

Kujundžić: Na mene se ne može utjecati

Nezavisni zastupnik Tomislav Žagar upozorio je da u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nema dovoljno liječnika.

"Morate mlade motivirati da ostanu, no čini mi se da ovaj zakonski prijedlog ne ide u tom smjeru”, ustvrdio je.

Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) poručio je kako se predloženim zakonom stiče dojam da je ministar bio pod pritiscima županijskih, gradskih i općinskih razina, no Kujundžić mu je rezolutno poručio: „Na mene se ne može utjecati!”.

Mostovca Tomislava Panenića brine što će biti s ambulantama u područjima gdje nema interesa liječnika.

"Pokušali smo razriješiti problem time što smo predvidjeli da na tim područjima jedan liječnik može imati više ordinacija koje su u formalnom statusu njegove kako bi imao veći broj pacijenata pa bi mogao i više zaraditi. Ostavljamo prostor lokalnoj samoupravi kako bi se iz zakupnina u boljestojećim područjima to nadoknadilo da bi ljudi imali motiva otići na ta područja", pojasnio je Kujundžić.

Na kritiku Romane Jerković (SDP) da zakon potvrđuje izjave koje je dao na počeku mandata da je "zdravstveni sustav odličan te da mu ne trebaju veliki zahvati" i " došao sam raditi, ali neću biti tužan ako i ne budem radio", Kujundžić je uzvratio da izjava kako mu 'neće biti žao ako nije ministar' uistinu stoji te da je  više zarađivao i bolje živio kada nije bio ministar.

Stenja Linić (Most): Liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su zavarani

Za Mostovu Ines Strenju Linić predloženi je zakon loš te nije odgovorio na ključna pitanja koja su bila zdravstvenom administracijom. Poručila je i kako je očekivala bar minimalna poboljšanja za liječnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, no ti su liječnici, tvrdi, bili zavarani.

"Ovaj prijedlog zakona ne ide u dobrom smjeru. Ide u smjeru privatizacije i centralizacije, a to pokazuje novina gdje vlada imenuje jednog od članova upravnih vijeća u zdravstvenim ustanovama. To je jako loša poruka koja se šalje prema osnivačima", poručio je SDP-ov Marko Vešligaj.

Nezavisni Mirando Mrsić prijedlog zakona nazvao je 'salatom' koja nije riješila ništa. "Unutra ste stavili mogućnost da se ostane u domu zdravlja, ali da se liječnicima nadoknađuje razlika između njihove plaće i plaće koncesionara. Jedini pravi put je da ih financijski izjedanačite", poručio je.

"Uravnilovka je prošlo vrijeme za Hrvate. Mi promičemo i zagovaramo platiti one koji znaju, rade i imaju rezultate, to je u temelju zakona, a ovo zadobivanje dnevnopolitičkih bodova nas ne zanima", uzvratio mu je Kujundžić.

Anka Mrak Taritaš (Glas) uvjerena je kako zakon neće odgovoriti na probleme u zdravstvenoj zaštiti.

"Što taj zakon novo nudi? Koji će problemi njime biti riješeni? Nije dobro ići sa zakonom koji neće riješiti postojeće, a otvorit će nove probleme”, rekla je Mrak Taritaš.

Da zakon se rješava suštinske probleme i nema reformski potencijal smatra i Romana Jerković (SDP). Ne bavi se bolničkim sustavom, listama čekanja, efikasnijom primarnom zaštitom, odlaskom liječnika i sestara niti njihovim plaćama, prevencijom, ne nudi rješenja ni za financijske rupe u sustavu, rekla je.

"Hrvatski zdravstveni sustav je prošle godine zauzeo 26. mjesto od ukupno 35 zemalja i u odnosu na 2016. pali smo za 7 mjesta s tim da je pala ne samo kvaliteta nego i dostupnost zdravstvene zaštite, narasle su liste čekanja, građani sve teže dolaze do bolničkih specijalista, duže se čeka na operativne zahvate, duže se čeka na pretrage", rekla je Jerković te dodala kako zakon koji se smatra temeljnim zapravo ništa suštinski ne mijenja.

Očekivani životni vijek u Hrvatskoj je za više od tri godine ispod prosjeka EU-a, stopa smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava gotovo dvostruka veća od EU prosjeka, a stope smrtnosti od raka pluća, dojke i debeloga crijeva među najvišima u Europi, naglasila je Jerković i pozvala ministra Kujundžića da bude proaktivan, preuzme lidersku ulogu, prepozna probleme i ponudi rješenja.

"Zakonom su nezadovoljni pacijenti, liječnici obiteljske medicine, liječnici i sestre u bolnicama...jedini tko je zadovoljan je ministar jer je zakon u proceduri", ustvrdio je Davor Vlaović (HSS) i istaknuo javni zdravstveni sustav u fokusu mora imati pacijente.

Batinić (HNS): Naglasak na prevenciji

Zdravstvo je nužno decentralizirati, ojačati preventivne aktivnosti, omogućiti bolje radne uvjete zdravstvenih radnika, bolju bolničku zaštitu uz jačanje dnevnih bolnica i unapređenje palijativne skrb i stvoriti učinkoviti sustav i bolju uslugu za pacijente a ovaj prijedlog zakona ide u tom smjeru, uvjerena je Bernarda Topolko (HNS).

Njezin stranački kolega Milorad Batinić založio se za stavljanje većeg naglaska na prevenciju jer, kako je kazao, sami utječemo na svoje zdravlje.

"Zdravlje je skupo i zato je, po HNS-u, bilo izuzetno važno da se što kvalitetnije radi na prevenciji. Jesmo li svjesni koliko sami doprinosimo svojem zdravlju ili svojim problemima sa zdravljem?", upitao je.