'VLADA JE TA KOJA DIKTIRA TEMPO'
Sabor objavio izvješće o radu svojih odbora: Neki nisu održali niti jednu sjednicu, a neki čak 28
Hrvatski sabor objavio je izvješće o radu svojih odbora u prvoj polovici ove godine iz kojeg je razvidno da neki odbori nisu održali ni jednu sjednicu, neki su održali po jednu, a neki čak 28, što redovnih, što tematskih.
Od sredine siječnja do sredine srpnja ni jednom se nije sastao Odbor za turizam, po jednom su to učinili odbori za ratne veterane, za predstavke i pritužbe te za regionalni razvoj i fondove Europske unije.
Grčić (SDP): Vlada nam diktira tempo
"Vlada je ta koja diktira tempo i mom i drugim odborima sa onim što šalje u proceduru", objasnio je predsjednik Odbora za turizam Branko Grčić (SDP) razloge zbog kojeg se njegov Odbor nije sastajao.
"Da je bilo točaka koje su vezane za naš Odbor, sjednice bi bilo", kazao je.
Po jednu redovnu sjednicu odradili su odbori za ratne veterane i za predstavke i pritužbe kojima predsjedaju Josip Đakić (HDZ) i Katica Glamuzina (Socijaldemokrati) te Odbor za regionalni razvoj i fondove EU kojim predsjeda Marko Pavić (HDZ). Razlika je u tome da je Pavićev Odbor održao elektroničku, dakle sjednicu na kojoj nije bilo javnosti.
Na drugoj strani, neki su se odbori, što na redovnim, što na tematskim sjednicama sastali 25, odnosno 28 puta, što konkretno znači i više nego svaki tjedan.
To su odbori za zdravstvo i socijalnu politiku (28 sjednica) te za poljoprivredu i zakonodavstvo (po 25 sjednica), predsjednice su im Renata Sabljar Dračevac (Socijaldemokrati), Marijana Petir (NZ) i Marija Jelkovac (HDZ).
Sabljar Dračevac: Zdravstvo ima strašno puno problema
Brojnim problemima u zdravstvu i željom da Odbor djeluje proaktivno, Sabljar Dračevac objašnjava razloge zbog kojih 'tjera' Odbor na pojačan rad.
"Zdravstvo ima strašno puno problema i građani nam se zbog toga često javljaju, upućujući na probleme o kojima bi željeli da Odbor raspravlja", kaže zastupnica i naglašava kako već sada imaju na čekanju šest-sedam tematskih sjednica.
Postoje problemi o kojima moramo progovoriti, postoje stvari na koje Ministarstvu zdravstva moramo skrenuti pozornost, istaknula je objašnjavajući brojnost održanih tematskih sjednica, čak deset.
Neke od tema kojima se Odbor na njima bavio su Djeca s posebnim zdravstvenim potrebama nakon 18. godine, Onkološka skrb u uvjetima korona virusa, Pripravnici u zdravstvu, Važnost i uloga pedijatrije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, Priziv savjesti.
Deset tematskih sjednica odradio je i Odbor za poljoprivredu čija predsjednica Marijana Petir najavljuje da tako planiraju nastaviti i dalje.
"Otvaramo teme koje su od interesa za naše poljoprivrednike, ribare, seljake i težake kao i sve stanovnike ruralnog prostora i u dijalogu s nadležnim službama tražimo rješenja", priopćila je Petir.
Osam tematskih i pet redovnih sjednica, imao je Odbor za vanjsku politiku čiji je predsjednik Gari Capelli (HDZ).
Svih 25 sjednica Odbora za zakonodavstvo bile su redovne, a na njima se 'analizirani' gotovo svi zakoni prije nego dođu na plenarnu sjednicu.
Veći koeficijenti od zastupničkih
Zbog dodatnih aktivnosti koje donosi vođenje radnih tijela, predsjednici odbora imaju veće koeficijente od običnih zastupnika, pa dok za ove posljednje oni iznose 5,27, za njih su 6,42 i ne ovise o broju održanih sjednica.
Saborska radna tijela, uključujući i Antikorupcijsko vijeće, od siječnja do srpnja održala su ukupno 291 sjednicu, od čega 240 redovnih, 28 elektroničkih i 51 tematsku sjednicu.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.