SABA pokreće program za živuće borce NOB-a i udovice preminulih: 'Nisu izjednačeni s braniteljima'

"U Ustavu Republike Hrvatske nedvosmisleno je iskazano antifašističko utemeljenje. Nažalost, u političkoj praksi od 1990. pa do danas hrvatske vlasti nisu bile dosljedne u poštivanju proklamiranog načela", ističu u SABA-i u povodu 17. obljetnice Deklaracije o antifašizmu koju je Hrvatski sabor donio 13. travnja 2005.

Dodaju da u ustavnom izražavanju hrvatskog antifašizma nije uslijedila očekivana promjena odnosa prema antifašističkoj baštini, prije svega u odnosu na prava sudionika Narodnooslobodilačke borbe (NOB).

''Na djelu su zabilježene restrikcije, sve do ukidanja na zakonu stečenih prava boraca i invalida NOB-a, posebno u pogledu mirovina i invalidnina. Sudionici NOB-a nisu izjednačeni u svojim pravima s braniteljima Domovinskog rata, premda je to u skladu s međunarodnim konvencijama i odlukama Svjetske veteranske federacije'', ističe tajnik SABA-e Miroslav Kirinčić.

Ističe da u osnovnim pravima, ratni vojni invalidi NOB-a nisu izjednačeni s ratnim vojnim invalidima Domovinskog rata ni u principu da za jednako tjelesno oštećenje mora biti jednaka mirovina. U SABA-i napominju da se to odnosi i na vojne umirovljenike bivše JNA, borce NOB-a, kojima su smanjene mirovine, iako su trebale biti izjednačene s umirovljenicima Hrvatske vojske.

Antifašistički borci i udruge traže punu potporu države

''Za istaknuti je i da potpora udrugama boraca i invalida NOB-a od pojedinih ministarstava, posebno Ministarstva hrvatskih branitelja, nikako nije u skladu s ustavnim opredjeljenjem te da je neusporediv s tretmanom braniteljskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata'', ističu u SABA-i.

Uz to, dodaju da bi antifašistički borci i udruge trebale imati punu potporu ministarstava što zahtijeva i Deklaracija o antifašizmu kojom se ''poziva državna tijela da zakonskim sredstvima i djelatnošću čuvaju i unaprjeđuju antifašističke stečevine, vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske te rade na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe''.

U SABA-i kažu da su borci NOB-a u gotovo svim aspektima psihofizičke i socijalne pomoći tijekom proteklih 30 godina uskraćivani u svojim pravima iako ih je sve manje. Prema njihovima podacima, od 2013. umro je 6151 borac i 1400 invalida NOB-a, a i broj udovica boraca – odnosno korisnika obiteljske mirovine smanjio se sa gotovo 18.000 na 5753.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (HZMO) za prosinac prošle godine, u starosnoj mirovini je još šest nosilaca partizanske spomenice 1941.  koji u prosjeku primaju 5920 kuna neto mirovine, jedan je u invalidskoj mirovini s 3816 kuna, a treba pribrojiti i 122 korisnika obiteljskih mirovina koje u prosjeku iznose 3823 kuna.

Ukupno preko 6700 korisnika "boračkih mirovna"

Korisnika boračkih mirovina ostvarenih na ''boračkom stažu'' i stupanju u NOB do 9. rujna 1943. ukupno je 3813, a nakon toga datuma još 2897. Ukupno je svih korisnika boračkih mirovina - starosnih, invalidskih i obiteljskih 6710, od kojih je 937 muškaraca i čak 5737 žena s prosječnom neto mirovinom od 3050 kuna.

U SABA-i ističu i da bi Ministarstvo hrvatskih branitelja trebalo sustavno provoditi Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata i mirovnih misija.

No, naglašavaju da se taj program u podupiranju potpune psihosocijalne reintegracije sudionika Drugog svjetskog rata, vojnih i civilnih invalida tog rata i članova njihovih obitelji gotovo i ne provodi zbog nedovoljne institucionalne podrške nadležnih ministarstava.

''Ministarstvo hrvatskih branitelja svake godine raspisuje javne pozive za financiranje i sufinanciranje aktivnosti psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te stradalnika Domovinskog rata. Međutim, takve javne pozive ne raspisuje niti jedno ministarstvo ili javna institucija za sudionike i stradalnike Drugog svjetskog rata, odnosno NOB-a'', zaključuje Kirinčić.

Provođenje programa na volonterskoj osnovi

Stoga, poručuju iz SABA-e, pokreću program psihofizičke i socijalne pomoći borcima NOB-a i stradalnicima Drugog svjetskog rata. Program bi se trebao ostvarivati na području cijele Hrvatske gdje još i sada djeluju 104 općinske i 40 gradskih udruga te 16 zajednica i saveza antifašističkih boraca i antifašista u županijama.

Provođenje programa trebalo bi se temeljiti na volonterskoj osnovi, uz pomoć ministarstava socijalne skrbi, zdravstva i hrvatskih branitelja te HZMO.

Među ciljevima programa, između ostaloga, ističu se psihičko i fizičko osnaživanje pojedinaca, pružanje raznih oblika pomoći, suočavanje s proživljenim stresom, skrb o nemoćni i starijim braniteljima, radne terapije, ali i edukativne radionice.

Program pružanja psihofizičke i socijalne pomoći borcima NOB-a Hrvatske i stradalnicima Drugog svjetskog rata provodit će se u suradnji Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH i Saveza ratnih i vojnih invalida Hrvatske, zaključuju u SABA-i.