REZULTATI NACIONALNIH ISPITA Prosječna ocjena je trojka, osmaši su najbolje napisali strane jezike

"Iako je teško izražavati kroz prosječnu ocjenu jer ih treba gledati kroz sve predmete, to je otprilike na razini onih drugih institucija koje ocjenjuju u različitim istraživanjima, vjerojatno oko dobar", rekao je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović.

Nacionalni ispiti su, napomenuo je, pokazali boljku po pitanju hrvatskog jezika. Kao što je učenicima teži esej na maturi, tako je teži i sastavak na nacionalnim ispitima. To vrijedi i za četvrte i osme razrede.

Ove godine u ožujku nacionalne ispite iz osam predmeta pisali su učenici svih osmih razreda, njih 40.195 u 886 osnovnih škola i 680 mjesta.

Novost je da se kod ocjenjivanja osmih razreda odustalo od četiri razine postignuća (napredna, srednja, osnovna i ispod osnovne razine).

"Oni će dobiti u svom izvješću broj bodova i konkretan postotak, ali će svi nakon toga znati u koju su se kategoriju svrstali - jesu li odlični, vrlo dobri, dobri, dovoljni i nedovoljni", kazao je Filipović, dodajući da su htjeli imati egzaktne, jasne i prepoznatljive kriterije koje će primijeniti i slijedeće godine.

Iz hrvatskog najviše učenika dobilo trojku, iz engleskog četvorku, a iz njemačkog petice

Iz hrvatskog jezika najviše učenika dobilo je ocjenu dobar (37,1 posto), zatim vrlo dobar (32,4), a dovoljan njih 22,1 posto. Odlično je napisalo šest posto učenika, a palo je njih 2,4 posto.

Iz engleskog jezika najviše ih je bilo vrlo dobrih (37,4 posto) i odličnih (33,4). Za trojku je napisalo 16,2 posto učenika, za dovoljan 10,2 posto, a 2,8 posto ih je palo. 

Isti postotak odličnih ocjena ostvarili su učenici i u njemačkom jeziku (33,4 posto), njih 24,8 posto dobilo je vrlo dobar, 19,6 posto dobar, 18,7 posto dovoljan 3,5 posto nedovoljan.

Matematiku je najviše učenika (39,2 posto) napisalo za dvojku i trojku (31,4 posto). Za ocjenu vrlo dobar napisalo je 15,9 posto, odlično ju je napisalo 4,9 posto, a palo 8,6 posto.

Što se tiče prirodnih predmeta - najveći postotak učenika negativno je ocjenjen iz fizike, njih 16 posto, a slijedi biologija s 12,1 posto te kemija s 3,7 posto.

Najveći postotak odličnih je iz kemije (8,3 posto), zatim fizike (3,3 posto), a najmanje iz biologije (0,4 posto).

Dvojku je iz biologije dobilo 60,7 posto učenika, trojku 22,9, a četvorku 3,9 posto. Što se tiče kemije dvojku je dobilo njih 33,3 posto, trojku 34 posto, a vrlo dobar 20,7 posto, a iz fizike dvojku je dobilo njih 45,2 posto, trojku 22,9 posto, a četvorku 11,9 posto.

Iz geografije je negativnih bilo 15,1 posto, a iz povijesti 22,7 posto. Geografiju je odlično napisalo 0,9 posto učenika, a povijest 0,1 posto.

Najveća koncentracija je dovoljnih - iz povijesti 55,4 posto, a iz geografije 45,1 posto. Geografiju je za trojku napisalo 29,7 posto učenika, povijest 19,8 posto, a vrlo dobar je iz geografije dobilo 11 posto učenika, a iz povijesti dva posto.

Rezultati četvrtih razreda ne odstupaju u odnosu na prošlu godinu

Što se tiče učenika četvrtih razreda, njih oko 4000 ove godine pisalo je ispite u 80 eksperimentalnih škola iz tri predmeta, a kod iskazivanja rezultata zadržane su četiri razine postignuća. Filipović je istaknuo da rezultati ne odstupaju u odnosu na godinu ranije.

U hrvatskom jeziku najmanji je postotak učenika pokazao ispodprosječno (3,6 posto) i napredno znanje toga predmeta (2,9 posto), dok je najveća distribucija unutar osnovne (55,5 posto) te srednje razine znanja (38 posto).

Kod matematike je 0,6 posto učenika demonstrirao ispodprosječnu razinu znanja, osnovnu razinu znanja 21,5 posto, njih 60,3 posto srednju, a 17,6 posto naprednu.

Prirodu i društvo ispodprosječno je napisalo  0,7 posto učenika, a napredno 6,4 posto. Najviše njih ima srednju razinu znanja, 69,2 posto, a zatim i osnovnu razinu - 23,7 posto.

Ispite je od kraja ožujka, kada su se ispiti i održali, ocjenjivalo 720 učitelja od ukupno 1705 prijavljenih. Rezultati će ravnateljima škola i učenicima biti dostavljeni školama 20. lipnja, dan prije završetka škole.

O tome hoće li nacionalni ispiti postati kriterij za upis u srednje škole ili ulaziti u zaključnu ocjenu, kaže Filipović, trebaju odlučiti obrazovne vlasti, a dotad neće biti.