ULAZAK HRVATSKE U SCHENGEN
Ressler: To je povijesni dan u Bruxellesu; Jerković: Pitanje je što će Slovenija učiniti, ima jedan instrument...
Velikom većinom glasova Hrvatska je dobila zeleno svjetlo Europskog parlamenta za ulazak u Schengen. Konačnu odluku donosi Vijeće Europe 9. prosinca. Hoće li Vijeće dati potvrdu? Je li sve spremno za Schengen?
Zastupnik u EP-u Karlo Ressler istaknuo je kako je odluka o ulasku Hrvatske u Schengen podržana velikom većinom.
"Radi se najvažnijoj odluci u našem mandatu zastupnika, o odluci koja kada se bude u potpunosti provela i kada uđemo u šengensko područje, jednako kao i uvođenje eura, znači jedan potpuni hrvatski povratak u Europu. U vrijeme nestabilnosti jasno je da takva dodatna sigurnost puno znači. Zato je ovaj dan povijesni u Bruxellesu bez obzira na to što još uvijek predstoji finalna odluka na razini Vijeća EU-a", rekao je za HRT.
Zastupnica u EP-u Romana Jerković ne očekuje u Vijeću EU nikakve prijepore o finalnoj odluci.
"Vijeće koje donosi konačnu odluku je isto ono tijelo koje je prije godinu dana dalo zeleno svjetlo Hrvatskoj, ono koje je od EP-a tražilo mišljenje i glasanje. Ne očekujem da će se dogoditi nešto nepredviđeno. Pretpostavljam da će na sastanku ministara unutarnjih poslova biti više riječi o Bugarskoj i Rumunjskoj koje su dobile zeleno svjetlo od Europske komisije, ali ne i od Vijeća EU-a.
Referirala se i o tome što će učiniti Slovenija.
"Mislim da i Sloveniji odgovara da brigu o vanjskim granicama preuzme Hrvatska. Instrument koji Slovenija ima je da zadrži kontrolu na svojim graničnim prijelazima, ali je pitanje što će se dogoditi. Što god da bude to neće biti presedan. I druge države su posezale za time - to je Austrija napravila Sloveniji, to je Njemačka napravila Austriji, to je Francuske napravila Italiji još 2011. kada su Talijani pustili 25.000 migranata iz Tunisa. Za takvu odluku mora postojati snažan razlog za eventualnu odluku Slovenije i to je samo privremena mjera", istaknula je Jerković.
Profesor sa Sveučilišta Libertas Luka Brkić je govorio što je biti s gospodarstvom ulaskom u Schengen.
"Definitivno šengenski prostor je zamišljen kao jedinstveno tržište. To je nešto što dodatno potiče kretanje faktorne proizvodnje. Puno će se lakše poslovati nego dosad. Ulazak je dobar, u EU jednostavno prolazi izgradnja jedinstvenog europskog tržišta. Krucijalni i najveći problem u EU je izgradnja europske socijalne države. Dubina integracije je nešto što izaziva prijepore. EU i dalje ima višebrzinske komponente - jedni su u Schengenu, drugi nisu, jedni su u eurozoni, drugi nisu. Ne smije se zaboraviti da su konstitutivni elementi EU-a nacionalne države. Nacionalni interes vrlo često nadvlada nad nečim što bi se moglo europski ili nadnacionalni interes", istaknuo je.
"Tu su i vječni prijepori u okviru europskog establishmenta odnos dubine i širine integracije. Ide li EU prema totalnoj integraciji, odnosno političkoj uniji, ili će se vraćati korak-dva unatrag. EU je u proširenjima od 2004., svaki puta, gledano po srednjim vrijednosti, postajala sve siromašnija. To su bremenite stvari koje opterećuju EU, ali to nije od jučer. Hrvatska se odlučila da bude u krugu zemalja koje podržavaju dublju integracije te se u skladu s time odlučila da uđe u eurozonu i Schengen", smatra Brkić.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.