debelo iza eu

Rektor Lučin: Kasnimo deset godina kada je riječ o otvorenom obrazovanju

Autor

Direktno.hr

Otvoreno obrazovanje u Hrvatskoj vrlo malo je 'otvoreno', ne pristupa mu se i o njemu se ne razmišlja sustavno, ta tema je za nas deset godina ispred vremena, odnosno Hrvatska jedno desetljeće kasni za europskim i svjetskim pristupima otvorenom obrazovanju, smatra rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin.
09.03.2016. u 16:44
Ispiši članak

Rektor Lučin bio je jedan od uvodničara na tribini-webinaru "Koliko je otvoreno obrazovanje u Hrvatskoj", održanoj u srijedu u organizaciji Sveučilišnog računskog centra - Srce kojom ta ustanova i ove godine obilježava Tjedan otvorenog obrazovanja (Open Education Week), a moderirala ju je pomoćnica ravnatelja Srca za obrazovanje i podršku korisniciima Sandra Kučina Softić. 

U izlaganju posredstvom interneta Lučin je ocijenio kako je glavni problem u Hrvatskoj što su nastavnici i studenti izrazito zatvoreni prema otvorenom obrazovanju i veliki im problem predstavlja dijeljenje obrazovnih sadržaja.

Otvoreno obrazovanje treba šire sagledati - kao otvoreno istraživanje i djelovanje u zajednici

Otvoreno obrazovanje treba sagledati u njegovoj povezanosti i neodvojivosti s otvorenim istraživanjem i djelovanjem u zajednici, uvjeren je Lučin. Po njemu, korak koji nužno trebamo učiniti kako bismo 'iskoračili' u otvoreno obrazovanje jest "preformatiranje naših mozgova kako bi se povezali svi u akademskoj zajednici, jer bez takve 'mindset' povezanosti neće biti ni otvorenog obrazovanja".

Rektor Lučin posvjedočio je kako bi, da mu je to moguće "sve moguće resurse uložio u obrazovni sustav, posebice u sveučilišta". Jer, objasnio je, njegova teza je kako je najvažnije da se ljudima omogući obrazovanje i profesionalna suradnja, pa su zato za Lučina najvažniji nastavnici i profesori koji 'konfiguriraju naš mozak' i osposobljavaju nas na iskorake.

Za "strukturirano dijeljenje znanja" zauzela se i predsjednica Nacionalnoga vijeća za razvoj ljudskih potencijala Ružica Beljo Lučić istaknuvši kako u tome važnu ulogu ima koncept cjeloživotnog učenja. Smatra kako je tema otvorenog obrazovanja previše važna da bi ostala vezana uz entuzijazam pojedinaca i petnaestak ljudi okupljenih na tribini i onih koji su se u njezin rad uključili posredstvom interneta, pa ju, uvjerena je, svakako treba šire 'nametnuti' i 'podići' na višu razinu.

Treba jasno definirati što je otvoreno obrazovanje

Bogata iskustva koja u otvorenom obrazovanju ima Sveučilište u Edinburghu posredstvom interneta sa sudionicima tribine podijelila je Melissa Highton, koja je na čelu službe toga sveučilišta za učenje, poučavanje i web servise. Posvjedočila je kako njezino sveučilište sustavno pristupa otvorenom obrazovanju, učinkovito je u njegovu poticanju, a ostvaruje i kvalitetne rezultate djelujući na načelu kako treba učiniti sve što je moguće da bi svijet postao bolje mjesto.

Higton je ukazala i na mogući rizik ako se jasno ne definira što je otvoreno obrazovanje koje se, napomenula je, vrlo često poistovjećuje s online učenjem, a ono je zapravo 'on data' učenje koje svima dopušta slobodan pristup obrazovanju u svako vrijeme.

Voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analize pri Predstavništvu Europske komisije (EK) u Hrvatskoj Mirella Rašić istaknula je kako EK sustavno podupire nastojanja da što više ljudi stekne digitalne kompetencije i steknu nove vještine, njegujući temeljne vrijednosti i aktivno građanstvo.

Praktična iskustva u radu s nastavnicima na podizanju njihovih digitalnih kompetencija s nazočnima podijelile su voditeljica Službe za obrazovne tehnologije, CARNet-a (Hrvatska akademska i istraživačka mreža) Gordana Jugo i predstojnica Sektora za obrazovne usluge Srca Sabina Rako.

Predstavnik Fakulteta organizacije i informatike zagrebačkoga Sveučilišta Kristijan Zimmer govorio je o radu na hrvatskom repozitoriju digitalnih sadržaja  koji će, objasnio je, imati elemente društvene mreže, a imat će i komercijalni sadržaj. Zimmer je istaknuo kako osobno smatra da bi bilo dobro kada bi se u repozitoriju našle i tzv. male teme važne za građanstvo, primjerice što sve treba znati kada dižemo kredit.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.