'NITKO NE ŽELI DOĆI'

Ravnateljica USKOK-a: Već pet godina ne možemo zaposliti stručnjaka u jednom odjelu

Autor

rj

Kakvo je stanje u pravosuđu, zašto je percepcija javnosti loša? Zašto USKOK-ovi predmeti traju dugo? Kakav je u praksi novi, izmijenjeni, Zakon o kaznenom postupku? To su pitanja o kojima se raspravljalo u četvrtak navečer u HRT-ovoj emisiji Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića.

14.02.2020. u 07:56
Ispiši članak

U emisiji su gostovali ravnateljica Uskoka Vanja Marušić, sudac u Kaznenom odjelu Vrhovnog suda RH Damir Kos, pomoćnica ministra pravosuđa Vedrana Šimundža-Nikolić, prof. dr. sc. Davor Derenčinović s Pravnog fakulteta u Zagrebu te odvjetnici Veljko Miljević i Krešimir Škarica.

Ravnateljica USKOK-a rekla je kako se stanje u USKOK- u može gledati s dvije strane.

"Preko 90% optužnica je potvrđeno i preko 90% ishodimo osuđujuće pravomoćne presude. Postoji manji broj predmeta u kojima se nisu završili kazneni postupci. To su predmeti koji dugo traju i s tim nitko ne može biti zadovljan, pogotovo ne mi u USKOK-u", rekla je Marušić.

"Jedan od razloga je u zakonskim mogućnostima način na koji postupamo, sudovi sude sukladno zakonu, obrana koristi legalna sredstva i na tragu tih problema idu i ove izmjene zakona. Praksa će pokazati hoćemo li uspjeti. Postoje različiti instituti. Kod optužnica s više osoba netko se uvijek razboli, traži se izuzeće, traži se izuzeće sudaca državnih odvjetnika, izdvajanje nezakonitih dokaza i to značajno usporava", dodala je je Marušić.

Marušić je i rekla da je problem u tome što se ljude ne može platiti: "Postoji i kroničan problem zapošljavanja stručnih kadrova nepravne struke, prvenstveno financijskih i IT stručnjaka. Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom formiran je prije pet godina, a do danas nije zaposlen financijski istražitelj. Zašto? Nitko neće doći raditi. Stručan čovjek s godinama iskustva za takvu plaću... Isto tako je i s IT stručnjacima, a i sa službeničkim kadrom. Problem je u tome što te ljude ne možete adekvatno platiti".

Derenčinović kaže da je problem u tome što se sistemski zakoni prečesto mijenjaju.

"Mislim da se to čini prečesto i na brzinu, bez odgovarajuće pripreme i rasprave, često na temelju dojma o onome što bi zapravo trebalo napraviti. Tako imamo dojam dugotrajnosti postupaka, na što točno mislimo. Nedavno sam razgovarao s odvjetnikom da se postupak vodio osam godina, a osoba kojoj se stavljalo na teret nije odgovorna osoba. Takva jedna činjenica se trebala utvrditi daleko ranije", rekao je Derenčinović.

"Sklon sam tvrdnji da je najveći problem problema u pravosuđu generiran izvan pravosuđa. Mislim da je do toga dovelo i zakonodavstvo i prečestim izmjenama zakona, ali evo, u izvješću glavnog državnog odvjetnika vidimo da nema pravomoćnih presuda za ratno profiterstvo. I kako će reagirati javnost, tako da neće vjerovati pravosuđu mada je taj problem, dodaje, generiran duboko izvan pravosuđa", također kaže Derenčinović.

Nekad može i sporije, istaknula je Šimundža-Nikolić. Zakon o kaznenom postupku je temeljni i osnovni zakon koji uređuje i osigurava pravila i uvjete da nitko nevin ne bude osuđen, a isto tako za koga utvrdimo počinjenje kaznenog djela po zakonu bude sankcioniran.

Usporavaju li odvjetnici, Miljević odgovara - niti smo takva snaga niti je naš procesni položaj da bismo mi to mogli. Miljević smatra kako zbog niza izmjena zakona imamo tektonski poremećaj strukture kaznenog postupka.

"Ne možete parcijalno ubacivati u tkivo koje je bilo zamišljeno nešto što ste u praksi u tom momentu uočili. Davno je trebalo napisati novi ZKP. Postoje mogućnosti da se stvori ZKP koja će obrani dati prava koja proizlaze iz međunarodnih pravnih dokumenata i ustava, ali da se ta prava dovedu u sklad s efikasnošću postupka", rekao je Miljević.

"Zadatak i uloga odvjetnika je da ukazuju na anomalije u eventualnim zakonskim prijedlozima i da se kao jedna od bitnih strana u postupku ravnopravno nosi s izazovima koje novi zakon nosi", istaknuo je Škarica u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.