RASTROŠNI HRVATI Svaki stanovnik prošle godine bacio je više od 70 kilograma hrane

"Više od pola otpada od hrane potječe iz kućanstava, a čak 10 posto je posljedica nerazumijevanja oznaka roka trajanja na hrani. Upravo zato je neophodno kontinuirano provoditi edukaciju i osvještavati naše potrošače", rekla je ravnateljica HAPIH-a Darja Sokolić uoči početka kampanje koju HAPIH provodi zajedno s Europskom agencijom za sigurnost hrane.

Više od trećine kućanstava (39 posto) nikada ili rijetko iskoristi ostatke obroka za pripremu novog obroka, a prevelika količina kupljene i pripremljene hrane navedena je kao najčešći razlog bacanja hrane.

Sokolić smatra da su hrvatski građani više zainteresirani za pitanja vezana uz sigurnost hrane u odnosu na prosjek EU, čemu su pridonijeli visoka razina transparentnosti i povlačenja proizvoda s tržišta.

Načelnik Sektora za sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede Tomislav Kiš rekao je kako legislativa EU uključuje najviše standarde higijene i sigurnosti hrane. Osnovna postavka sadašnje legislative je samokontrola, ističe Kiš, što znači da je svaki proizvođač odgovoran da sam sebe kontrolira jer se tako rizik svodi na najmanju moguću mjeru.

"Mi možemo napraviti savršenu hranu kroz lanac, ali ako piletina stoji tri dana u kuhinji izvan hladnjaka, postoji šansa da neće biti dobra. Svatko treba odraditi svoj dio", rekao je Kiš na panel raspravi.

Prošle godine je u Hrvatskoj je zabilježeno devet epidemija uzrokovanih hranom s ukupno 102 oboljelih, među kojima je najučestalije bilo trovanje salmonelom, upozorava HAPIH u svom priopćenju.

Poznati chef Melkior Bašić istaknuo je svjetski restorani vode brigu o otpadu od hrane.

"Namirnice su vrijedne i šteta je zbog nepažnje i neznanja baciti pola namirnice. Brojne namirnice, poput bistre juhe, možemo zalediti, a hranu koju smo skuhali možemo ponovno jesti i drugi dan", kazao je Bašić

U Europskoj uniji godišnje se baci 88 milijuna tona hrane ukupne vrijednosti oko 143 milijarde eura. Zbog toga se kampanja "EU bira sigurnu hranu" provodi u još devet europskih zemalja – Austriji, Italiji, Španjolskoj, Latviji, Poljskoj, Portugalu, Finskoj, Grčkoj i Cipru. 

Osim tehnika pomoću kojih mogu smanjiti bacanje hrane na minimum, građani mogu saznati više o sigurnosti nove hrane na tržištu, zdravlju bilja, alergenima, aditivima, ambalaži, dodacima prehrani i zdravlju.