Raspudić organizirao okrugli stol na temu izbornog zakona u BiH, a kao govornika pozvao i Lozančića

U raspravi su sudjelovali i saborski zastupnici  Zvonimir Troskot, Domagoj Hajduković i Marko Milanović Litre, izvijestili su iz Mosta.

"Smatram da je ovo goruće pitanje, jer se u srijedu raspisuju izbori, koji će se u listopadu održati po starom izbornom zakonu, toliko štetnom za Hrvate u BiH, a jasno je da je ovo veliki poraz hrvatske vanjske politike koja je dopustila da prođe ovakav brutalno primitivan izborni inženjering koji krši prava Hrvata, diskriminira i krši načelo konstitutivnosti, garantirano Daytonskim sporazumom. Za Hrvate tražimo samo ono što imaju i druga dva naroda, a ne da se krši mirovni sporazum, krši Ustav, te odluka Ustavnog suda. Svim sredstvima ćemo se boriti da ispravimo ovu veliku nepravdu", rekao je Raspudić.

Iznio je genezu razvoja situacije u BiH, koja je od prihvatljivog perioda od 1995. do 2001., kaže Raspudić, zadnjih 20 godina postajala sve gora i teža za Hrvate, a međunarodna zajednica iskrojila je izborni zakon prema kojem su Hrvati na gubitku, bez pravog predstavnika, obespravljeni i izigrani.

"Primjer bošnjačkog veta na izgradnju Pelješkog mosta, ako ništa drugo, trebao bi vladajućima u Hrvatskoj biti pokazatelj koliko je situacija ozbiljna i do čega je dovela njihova ignorancija", istaknuo je Raspudić.

Lozančić, savjetnik predsjednika RH, naglasio je kako je važan nacionalni interes zaštita Hrvata u BiH, i za nacionalnu sigurnost, te da je glavni vanjskopolitički prioritet briga za Hrvate u BiH.

"To je ustavna obaveza, a borba za zaštitu konstitutivnosti i ravnopravnosti je i egzistencijalno pitanje. Ne piše se dobro, vidljiva je erozija prava Hrvata u BiH, pa Hrvatska mora prestati s neodlučnim ponašanjem, ignoriranjem, nemarom, jer Hrvati traže samo ono što im je zajamčeno Daytonskim sporazumom i ne trebaju se odricati svojim zajamčenih prava. Nalaze se između dva fenomena separatizma i unitarizma, oba su destruktivni i opasni, a zbog neprihvatljivog izbornog zakona gube mogućnost da izaberu svog predstavnika, jer je očito da će se u listopadu održati izbori prema postojećim pravilima.

Ako bi se riješilo pitanje izbornog zakona, BiH bi imala velikog zagovaratelja ulaska BiH u EU. Do sada je RH bila pasivni promatrač, nije koristila svoju političku moć, iako Hrvatska nije bila u boljoj poziciji za pregovaranje o Hrvatima u BiH, od ove sadašnje, osim možda u vrijeme Oluje. Treba nam više samopouzdanja, sinergije i zajedništva da stanemo u zaštitu Hrvata u BiH", rekao je Lozančić.

Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke, istaknuo je činjenice s terena, iz BiH, te rekao kakva je situacija za Hrvate i što se može poduzeti.

"Nakon što je neminovno kako će Hrvatima u BiH ponovno biti pogažena ne samo politička, nego i ljudska i građanska prava, na izborima u listopadu, moramo se okrenuti pripremama za krizu koja će uslijediti nakon izbora. Prvi korak mogao bi biti definiranje neovisnog kandidata za hrvatskog Člana Predsjedništva, kojeg bi svi podržali. Time bi se poslala poruka svima kako problem političkog nametanja nije problem HDZ-a, koji ništa nije napravio po pitanju rješavanja ustavno pravnog statusa Hrvata u BiH, nego se radi o problemu hrvatskog naroda općenito.

Dalje, jedno od rješenja mogla bi biti blokada formiranja vlasti nakon izbora, tj. ono što se propustilo napraviti nakon 2018. godine. No, kada bi se u to krenulo, mora biti jasan cilj tog poteza. Cilj može biti administrativni preustroj BiH. Time bi se riješio ne samo problem Hrvata u BiH, nego bi se riješio problem BiH kao suverene i održive države", izložio je Raguž.

Nikola Grmoja se kratko osvrnuo na zanemarenost Hrvata u BiH, istaknuvši kako traže samo ono što im pripada: "Ne traže kruha preko pogače, kako se narodski kaže, ne žicaju ništa što im ne pripada i to i po Ustavu i po Daytonskom sporazumu".