Raspudić o europskim izborima: U Hrvatskoj postoji otpor prema EU, ovo je pretkampanja za parlamentarne izbore

Politički analitičar i profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Nino Raspudić smatra kako za slabu izlaznost na europske izbore postoje tri razloga.

Jedan je, kaže, procjena da EU nije važna za naše živote, što smatra pogrešnim jer se u Uniji donose vrlo važne odluke. Kao drugi razlog navodi to što ljudi ne razumiju ulogu Europskog parlamenta u kreiranju politike, a kao treći uvjerenje da hrvatski europarlamentarci ne mogu ništa bitno pridonijeti.

Raspudić: Kampanja za europske izbore je pretkampanja za hrvatske izbore 

Tvrdi i da se jedino u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj najviše govori o plaćama europskih zastupnika te da to postaje motivacija za kandidiranje, jer su upravo u tim zemljama najniža primanja. Kampanju za europske izbore Raspudić vidi kao pretkampanju za parlamentarne izbore u Hrvatskoj iduće godine.

Napominje da su Bugarska i Rumunjska prije, puno brže i lakše ušle u EU jer je interes bio da se izvuku od mogućeg jačeg ruskog utjecaja, dok je Hrvatska prošla dugotrajan i kompliciran postupak pristupnih pregovora, imala je čak i domaće zadaće što je kod građana, kaže, izazivalo otpor prema EU.

Profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Hrvoje Klasić uzroke slabe izlaznosti na europske izbore vidi u nezainteresiranosti, a ne neinformiranosti građana jer danas do informacija, onaj tko to želi, može vrlo lako doći putem interneta. Ključnim smatra pitanje osjećaju li se mladi u Hrvatskoj dijelom EU na koju gledaju samo kroz fondove iz kojih se povlače novci.

Navodi da je Hrvatska do sada uplatila oko 1,5 milijardi eura u proračun EU, a od mogućih deset milijardi iz europskih je fondova povukla samo dvije milijarde kuna i po tome je druga najlošija članica Unije.

Relković: Nezainteresiranost za izbore zbog osjećaja nemoći na kreiranje politike

Politički analitičar Ivica Relković razloge nezainteresiranosti za europske izbore vidi u tome što se u Europskom parlamentu ne rješavaju nacionalna pitanja, nego u Europskom vijeću, te zbog određenog osjećaja nemoći u utjecaji na kreiranje politike.

Smatra da političke stranke pogrešno vode izbornu kampanju - većima odgovara manja izlaznost, a manje se okreću aferama, iako se "na mikro temama ne dobivaju EU izbori, a kandidati trče za senzacijama kako bi prešli izborni prag koji je viši nego na parlamentarnim izborima".  

Asistentica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Iva Nenadić rekla je kako se sve manje koriste metode političkog oglašavanja, komunikacija se seli na društvene mreže, iako se 30 posto populacije još uvijek ne služi internetom pa u njihovom informiranju važnu ulogu i dalje imaju mediji. S druge strane, kaže, novinarstvo se svelo na brzinu, važno je objaviti nešto prije drugih, nema analitičkog novinarstva, skače se s teme na temu, nema kontinuiteta i sustavnog praćenja.