Rasprava o INA-i: Grmoja afere vladajućih nazvao političkom crkotinom, Habijan mu spočitnuo zapošljavanje kuma Bože Petrova

Davor Štern je naglasio da je RH mogla i gore proći da kojim slučajem nije prekinut ugovor o plinskom poslovanju jer bi tada trebali platiti i više od 10 milijardi kuna. Dosadašnji model suradnje INA-e i MOL-a, kaže, treba se mijenjati. Nikola Grmoja smatra da u vezi sa slučajem INA-MOL postoje različita pravna mišljenja te da država, ako hoće, može učiniti više.

Govoreći o tome hoće li 1,8 milijardi kuna odštete plus kamate biti isplaćeno MOL-u Damir Habijan (HDZ), potpredsjednik Protukorupcijskog vijeća, kazao je da se radi o 235 milijuna američkih dolara. Spomenuo je da je u srijedu ministar gospodarstva Davor Filipović kazao da će se taj novac isplatiti u skladu s arbitražnim pravorijekom. Dodao je da je novac za to osiguran rebalansom proračuna. 

Habijan: O utjecaju kazneno pravne stvari na građansko pravnu stvar ne možemo govoriti na taj način

Vrhovni sud RH potvrdio je presudu Županijskog suda u Zagrebu da je dionički ugovor između vlade u vrijeme Ive Sanadera i MOL-a sklopljen na koruptivan način. Habijan pojašnjava da nije bio predmet utvrđivanja ništetnosti samog ugovora, odnosno izmjena i dopuna međudioničarskog ugovora. 

"Prema tome o utjecaju kazneno pravne stvari na građansko pravnu stvar ne možemo govoriti na taj način. Druga stvar koja je bitna je arbitražna klauzula, koja je bila predmet ugovora iz 2003. godine, a koja vrlo jasno kaže da je nadležnost u Ženevi, prema tome nema nadležnosti hrvatskih pravosudnih tijela", kazao je Habijan. Za vrijeme vlade Ivice Račana 2003. godine stavljena je zasebna klauzula u arbitražnom sporazumu da će nadležnost arbitraže biti u Ženevi.

Na taj način je izbijena mogućnost da se o eventualnom utvrđivanju ništetnosti takvog ugovora uopće raspravlja pred hrvatskim pravosudnim tijelima, odnosno sudovima u Republici Hrvatskoj, dodao je.

Nikola Grmoja (Most), predsjednik Protukorupcijskog vijeća, napomenuo je da nije pravni stručnjak, da postoje različita pravna mišljenja i da ne bi komentirao treba li Hrvatska platiti 1,8 milijardi kuna odštete.

"Ono što je sigurno je da na temelju pravomoćne presude Vrhovnog suda sigurno možemo kao država pokrenuti određene postupke bez obzira na arbitražnu klauzulu iz vremena vlade Ivice Račana", kazao je. 

Grmoja: Mišljenja ispadaju kako ih naručitelj traži

Smatra da je vrlo bitno kakav stav zauzima Vlada. Kaže da ne želi dovoditi u pitanje stručnost ljudi, ali da mišljenja ispadaju kako ih naručitelj traži.

"Nemam povjerenja u ovu Vladu da ona štiti hrvatske nacionalne interese. Imali smo i svjedočenja na Protukorupcijskom vijeću, gdje su članovi Uprave INA-e, Nadzornog odbora, govorili da im je bivši ministar Ćorić sugerirao da zatvore oči, prešute činjenicu, da će se zatvoriti Sisačka rafinerija kako bismo od Mađarske dobili zeleno svjetlo za ulazak u Schengen i OECD. U šengenski prostor smo ušli, a u OECD još nismo. Promatrao bih to sve u kontekstu i pravnih mišljenja, ali i onoga što Vlada poduzima. Mislim da se hrvatska država petlja svugdje", kazao je među ostalim Grmoja.

"Želimo utjecati na Vladu da kod donošenja bitnih odluka vodi računa o tome da se ovdje radi ne samo o sukobu s MOL-om, već s Mađarskom jer je ona upregnula sve svoje institucije, obavještajni aparat, sve što ima na raspolaganju kako bi ostvarila svoje strateške interese", rekao je.

Štern: Da se ugovor o plinskom polosvanju realizirao, morali bi platiti još više

INA-om danas šefuje Budimpešta, a ovdje se nalozi samo izvršavaju, tvrdi Davor Štern, stručnjak za energetiku. Osvrnuvši se na 1,8 milijardi kuna koje Hrvatska kao odštetu treba platiti, rekao je da se možemo tješiti da je to zapravo puno manje nego da se nastavilo s realizacijom ugovora o plinskom poslovanju.

Istaknuo je da bi Hrvatska morala platiti više od 10 milijardi kuna da se kojim slučajem taj ugovor realizirao i da ga Vlada Jadranke Kosor nije prekinula. Neizvršenjem tog ugovora je spašeno puno novaca hrvatskoj državi, dodao je.

Što se tiče Vladine namjere da otkupi dionice INA-e kazao je da Hrvatska može koristiti sve pravne i industrijske mehanizme koje joj stoje na raspolaganju.

"Trebamo tužiti MOL za neizvršenje prvih ugovora. U ugovoru iz 2003. bilo je napisano da moraju obnoviti rafinerije, povećati tržište, kazao je. MOL je zatvorio Riječku rafineriju u vrijeme kada su marže rafinerija najveće.

Na primjeru Riječke rafinerije Štern je pokazao da sadašnje poslovanje više ide u korist MOL-u. Riječka rafinerija trenutačno ne radi jer je u tijeku modernizacija. Ta rafinerija stoji, napomenuo je Štern, baš u vrijeme kada je cijena dizela visoka i kada su marže u rafinerijama skoro na povijesnoj visini od 60 američkih dolara po toni. Smatra da je na taj način izgubljeno oko 200 milijuna dolara. Sumnja da bi se za to moglo tražiti odštetu jer je u odluci o Riječkoj rafineriji sudjelovala i INA.

Naveo je i da se stalno odgađala modernizacija Rafinerije Sisak, a da se iz inicijalnog ugovora nije ispoštovalo niti to da se MOL neće širiti na okolna tržišta.

U vrijeme dok je ministar gospodarstva bio Ivan Vrdoljak radila se analiza štete napravljena INA-i temeljem realizacije ugovora s MOL-om, ali arbitraža to nije uzela u obzir jer se smatralo da je to predmet poslovanja, a ne raskida ugovora o plinskom poslovanju, prisjeća se Štern. 

Odgovor Grmoji

Odgovarajući na izjavu Nikole Grmoje koji je kazao da se pravna mišljenja pišu onako kako naručitelj kaže, Marko Ivkošić, profesor s Pravnog fakulteta u Splitu i član Radne skupine za izradu pravnog mišljenja o INA-i, rekao je da to apsolutno nije istina.

"Mi smo u pravnoj struci dužni odgovarati sukladno važećim pravnim propisima, pravnim vrijednostima i procjenjivati situaciju s pravnog motrišta. Vrlo predano i ozbiljno smo kao radna skupina prionuli odgovaranju na nekoliko pitanja što treba učiniti dalje, odnosno kako dalje glede odluka prve arbitraže, koju skraćeno zovemo ženevska, u povodu koje je Hrvatska tražila utvrđenje ništetnim prve izmjene dioničarskog sporazuma", odnosno ugovora o plinskom poslovanju, izjavio je Ivkošić.

Potom je kazao da se druga arbitraža, washingtonska, odnosi na rješavanje ulagačkih sporova. To je, kaže, jedna druga situacija - trgovačko društvo MOL tužilo je Hrvatsku temeljeći svoj zahtjev na povredi ugovora o plinskom poslovanju.

Smatra da treba donijeti novi zakon o INA-i, odnosno u skladu s trendovima gdje sve članice EU-a imaju posebne zakone o zaštiti strateških industrija.

"Trebaju se naći novi modeli, a do prekida te suradnje mora doći. Ne samo da je INA jedna od temeljnih energetskih kompanija, ona mora biti nosilac obnovljivih izvora energije, geotermalne energije, energije vjetra i sunca. To treba biti jedna nova INA koja je očišćena od svega tereta kojega nosimo već 19 godina", kazao je Štern.

Rasprava Habijana i Grmoje 

Habijan se s njim složio i ponovio da je odluka o prodaji iz 2003. bila jedna od lošijih odluka u povijesti Hrvatske. Ističe da nema drugog puta od razgovora s drugim dioničarom. 

"Treba li mijenjati korporativnog upravljanja? Mislim da se svi slažemo tu. Ono nije dobro", kazao je.

"Svjedoci smo afera najbližeg kruga Plenkovićevih suradnika i mi tu političku crkotinu koja se guši u korupciji nećemo više udarati nego ćemo se posvetiti upravo ovakvim temama, kako vratiti u hrvatske ruke ono što je strateški nacionalni interes, a kako pokrenuti naše gospodarstvo, prepustiti privatnoj inicijativi ono što je potrebno. Zato smo kao Most u ponedjeljak predstavili našu deklaraciju. Mislim da je gospodin Štern sve rekao na jedan možda ljepši, stručniji način, nego što sam ja to politički izgovorio", rekao je Grmoja.

Habijan je zatim dodao: 

"Zadivljujuće je to da je ovo rekla osoba koja je javno rekla da je mijenjala statut trgovačkog društva poduzeća da bi zaposlila kuma od Bože Petrova".

Grmoja je uzvratio da je Mostova jedina afera ona koje se ustvari nije dogodila te je uslijedila prepirka na samom kraju emisije.