Radnička fronta organizirala Okrugli stol posvećen Zakonu o radu, pridružio im se i Beljak

Na okruglom stolu su sudjelovali predstavnici niza sindikata (Novi sindikat, Nezavisni sindikat radnika Hrvatske, Tehnos, RIS, Nacionalni sindikat policije MUP-a, Nezavisni sindikata radnika HEP-a), predstavnici akademske zajednice, predstavnici inicijative Za radnički ZOR (koja okuplja desetke sindikata s preko 20.000 članova), predstavnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, kao i nevladine udruge i mediji usmjereni zaštiti radničkih prava, predstavnici parlamentarnih i neparlamentarnih stranaka.

Poziv je upućen i resornom ministarstvu koje se odbilo priključiti.

Uvodno je Katarina Peović iznijela nekoliko podataka o inicijativi – koja se okupila prije godinu i pol kada su počeli pregovori o Zakonu o radu u tajnosti i netransparentno. Napomenula je da je Inicijativa prije skoro šest mjeseci predala svoje izmjene i dopune aktualnog ZOR-a (izmjene i dopune 50 članaka zakona) koje su sve suprotno od onoga što Vlada danas predlaže, poput

• skraćivanja ugovora na određeno s najviše 3 na 1 godinu; automatskog produljenja ugovora o radu na određeno vrijeme trudnici, odnosno roditelju koji koristi roditeljsko pravo, dok traje to pravo; zabrane noćnog rada za trudnice i dojilje;
•  zaštite agencijskih radnika tako da ukupno trajanje svih ugovora o ustupanju radnika između agencije i korisnika također ne smije trajati duže od 1 godine; te da se na agencijske radnike moraju primjenjivati sva prava iz kolektivnih ugovora;
• skraćivanja radnog tjedna s 40 na 35 sati i jasnijeg definiranja radnog vremena, skraćivanja prekovremenog radnog vremena;
• prava radnika na “isključivanje”; definiranja dodataka u minimalnim postocima (za otežane uvjete rada i prekovremene sate, rad blagdanom);
• snažnije zaštite sindikalnog djelovanja, zaštite radnika u štrajku;
• pooštravanja kazni za kršenje Zakona o radu.

Nakon odbijanja prijedloga Inicijative Vlada predlaže svoje izmjene i dopune Zakona koje pokazuju da je prije velike recesije Vlada odlučila dodatno fleksibilizirati radno zakonodavstvo na štetu radnika i konkuretnost postizati snižavanjem cijene radne snage, dodatnom eksploatacijom rada, otpuštanjima, povećavanjima radnih sati. Kao dokaz tome pokazala je letak za strane investitore ''Croatia for investors'' koji je Vlada RH dijelila na nedavnom sastanku s turskim poslodavcima, u kojem se hvali najnižom cijenom rada u Europskoj uniji.

Ovim se izmjenama i dopunama ZOR-a uvodi koncept ''izvanrednih okolnosti'' koje će poslodavcima omogućiti, da bez obzira na (ekstra) profit, radniku ne isplate 30 posto plaće. Inicijativa je podnijela preko 50 primjedbi na Vladine izmjene i dopune Zakona o radu u e-savjetovanju. Prihvaćene su tri - da se radniku koji je premješten na drugo radno mjesto u istoj tvrtki koji nije prošao na probnom radu mora isplatiti otpremnina; skraćeno je s 15 na 10 dana nakon kojih poslodavac mora početi plaćati troškove rada od kuće; i omogućeno je da se ne može plaća sniziti više od 30 posto u izvanrednim uvjetima.

Mario Iveković iz Novog sindikata je upozorio da umjesto da se zaštiti radnike digitalnih platformi – legalizira se izuzimanje digitalnih platformi od svake odgovornosti prema radniku i štiti ih se od tužbi zbog čega je i Europska konfederacija sindikata (ETUC) pisala premijeru Plenkoviću.

Marina Palčić iz Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske upozorila je da dok druge zemlje skraćuju radni tjedan vladajući ga povećavaju za 16 sati i to u zemlji u kojoj ni postojeći prekovremeni sati često nisu plaćeni, plaća nije dostatna za osnovne životne potrebe, a radnici rade više od EU prosjeka. Rad od kuće postaje alat dodatnog materijalnog osiromašenja i izrabljivanja radnika, posebno radnica na koje se prebacuje skrb za starije, nemoćne, djecu. Rad na određeno vrijeme i dalje će ostati ogroman problem, iako smo šampioni u EU po takvom izuzetno nesigurnom obliku rada koji bi trebao biti rijedak i izniman način uređivanja radnih odnosa. Također je napomenula da iznos osnovne bruto plaće mora biti obavezan podatak ugovora o radu. Neprihvatljivo je da se ugovor u tom pogledu poziva na neke interne akte poslodavca kojima radnici vrlo često u praksi nemaju pristup. I sama Direktiva o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji to prepoznaje kao informaciju koju je nužno dati radnicima.

Denis Geto iz sindikata Tehnos rekao je da su ove izmjene neprihvatljive i da tko glasa za njih nije za radnike. Kroz cijeli se prijedlog Zakona provlači mogućnost ugovaranja manjih prava kolektivnim ugovorom od propisanih ZOR-om, te da će mali nereprezentativni sindikati biti ugroženi jer će članovi sindikata potpisnika kolektivnog ugovora imati veća prava od članova drugih sindikata.

Viktor Gotovac, profesor na Katedri radnog i socijalnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu naveo je niz nelogičnosti i propusta u Zakonu koji je prije svega nestručno i loše pisan, te je potvrdio da je moguće da će izmjene i dopune u segmentu beneficija za reprezentativne sindikate nepotrebno polarizirati sindikalnu scenu.

Tomislav Kiš je upozorio na nelogičnosti da se neki sindikati izdvajaju i drugim zakonima poput sindikata liječnika čime se otvara Pandorina kutija.

Bono Tomašević iz Nacionalnog sindikata policije MUP-a RH složio se da je odrednica prema kojoj će beneficije imati samo članovi reprezentativnih sindikata izuzetno problematična, te opisao kako već sada zbog najave ovakvog rješenja u praksi sindikati imaju probleme oko članstva, te potvrdio da je i sam Zakon o reprezentativnosti loš.

Ivan Lovrinović, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je upozorio na ekonomsku dimenziju interne devalvacije snižavanja cijene radne snage u kontekstu gubitka monetarne suverenosti ulaskom u euro zonu i pozvao sve progresivne političke sile da se okupe.

Kristijan Kevešević, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova upozorio je da pravobraniteljca nije bila uključena u tripartitne razgovore te da primjedbe pravobraniteljice iz e-savjetovanja nisu prihvaćene, a kao važniju napomenu je naveo činjenicu da bi trebalo uvesti automatsko produljenje ugovora o radu na određeno vrijeme trudnici, odnosno roditelju koji koristi roditeljsko pravo, dok traje to pravo, kao što je to Inicijativa i predložila.

U raspravi su sudjelovati i Krešo Beljak iz HSS-a koji je pozdravio organizaciju tribine, Jelena Miloš iz platforme Možemo koja je također upozorila na položaj trudnica koje su zaposlene na određeno, na loše rješenje za platformske radnike u izmjenama i dopunama Zakona, te Silvano Hrelja (HSU) koji je obećao da će kao predstavnik vladajuće većine pokušati utjecati da se prihvati inicijativin prijedlog da se zakonski utvrde minimalna povećanja za prekovremene, noćni rad, rad blagdanom i druge oblike dodatnog rada.