Pupovac izrazio solidarnost s Ukrajincima kao 'bliskim narodom'; evo što im je poručio

Pupovac je u saborskoj raspravi o Deklaraciji o Ukrajini, prenio kako SDSS dijeli duboko zabrinutost što politika nacionalnih interesa prijeti uništavanjem komponenti međunarodnog poretka, zbog mogućeg utjecaja rata u Ukrajini na mir na europskom prostoru i obnavljanje dubokih i štetnih linija podjele, kako između Rusije i EU, tako i unutar same EU.

Štetno podizanje nove željezne zavjese

"Nakon pada Berlinskog zida bilo bi višestruko poražavajuće i štetno ako bi se podignula nova željezna zavjesa", rekao je Pupovac te odgovorio onima koji su propitivali - gdje su on i SDSS ovih dana.

Tu smo, a onima koji pitaju s kim se konzultiram, odgovaram - sa sobom, najbližima i savješću, kao što sam to činio od 1991. rekao je.

"Tu sam i danas da slušam one koji nas od 90-e sumnjiče i tretiraju kao petu kolonu. Ako netko misli da će time pomoći Ukrajini, teško se vara i sramoti sve što danas radimo", poručio je Pupovac.

Svi su saborski klubovi podržali donošenje Deklaracije o Ukrajini, osudili ničim izazvanu rusku agresiju, poslali poruke solidarnosti i ohrabrenja Ukrajincima.

Još niste propali dok ima naroda i pojedinaca koji se ne boje progovoriti za ono što je dobro, koji se ne boje osuditi agresiju, poručio im je Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati).

"Naše su misli sa građanima Ukrajine, iskazuje im podršku i solidarnost. Hrvatska i Europa moraju pokazati jedinstvo i pobrinuti se da Ukrajina dobije našu pomoć, prije svega humanitarnu. Bitka za Ukrajinu je bitka za Europu", naglasio je Emil Daus (IDS).

Sankcije nisu dovoljne

Zastupnici ističu i kako sankcije koje je Rusiji uvela EU nisu dovoljne.

"To je kao da praćkom gađamo tenk, sankcije su stale na pola puta, pa ruski plin i danas dolazi do Europe, a novac kojim se financira rat ide u drugom smjeru", upozorio je Peđa Grbin (SDP).

Zastupnici također upozoravaju kako Hrvatska u svom okruženju ima one koji navijaju za rat.

To je ozbiljna sigurnosna ugroza, moramo se pozabaviti sigurnosnom i ekonomskom situacijom, kaže Grbin, pa poziva premijera da što prije podnese izvješće o situaciji i odgovori koji su slijedeći koraci.

Poruku za zemlje u susjedstvu imao je i Bojan Glavašević (ZLB).

Pred vama je izbor, ekonomski prosperitet ili siromaštvo i ovisnost o zemlji koja vas vidi samo kao resurs, vladavina prava ili oteta država, nadam se da ćete odabrati budućnost, poručio je Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

U susjedstvu imamo pokušaj replike "ruskog sveta", kaže Davor Ivo Stier i naglašava kako Hrvatska čvrsto podržava europeizaciju jugoistoka Europe, uz NATO saveznike u susjedstvu, da europska budućnost mora biti otvorena i za Srbiju i za Kosovo.

Lidere Bošnjaka u BiH poziva da prihvate Hrvate kao ravnopravne partnere, da ih se ne tjera u taktičku suradnju sa Banjom Lukom, koja je ispostava Beograda.

"Danas nema mjesta za nesvrstanost, danas šaljemo poruku - kao zastupnici svrstani smo na strani prava, mira i slobode, danas nas vodi crven-bijel-plavi barjak kao simbol slobode", poručio je Stier.

U Kijevu nije 25. veljače, nego 18. studenoga

Nezaobilazna je bila i paralela između događaja u Hrvatskoj 1991. i događaja u Ukrajini.

Kao David smo se borili protiv Golijata, podsjetio je Miroslav Škoro (ZPH) te upozorio kako Aleksandar Vučić danas šuti, ali je vojsku stavio u stanje pripravnosti.

"Teško je i gorko gledati kako se zlo koji si proživio događa nekom drugom, današnji datum u Kijevu nije 25. veljače, nego 18. studenoga", dodao je Glavašević.