Pučka pravobraniteljica dala sud o incidentima u Imotskom: 'Muči me jedno pitanje'

Problemi takve vrste su se mogli vidjeti i čuti tijekom proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u Kninu, kao i na koncertu u Imotskom. Stoga, pučka pravobraniteljica osjetila je potrebu reagirati. "Više ne možemo reći da se radi o koketiranju s ustaštvom jer otvoreno su se pjevale pjesme koje veličaju klanje. A morala sam reagirati jer sam u medijima vidjela naslove o uspješnom koncertu i dobroj atmosferi. Najprije je reagirao predsjednik, a onda se priča 'zarolala'. U priopćenju sam istaknula da je jako bitno da se oglase dužnosnici i da je važno poslati javnu poruku što je zakonito, a što nije jer je to pitanje vladavine prava. Potrebno je znati što je zakonito, što nezakonito, koje su kazne…", rekla je. 

"Ipak, zna li se konkretno što je u ovom smislu dopušteno, a što nije? Naime, kad god se nešto slično dogodi, vode se rasprave je li policija trebala reagirati. Bilo bi bolje da su stvari jasnije pa da policija i građani znaju što smiju, a što ne smiju. Periodički vodimo jedne te iste rasprave, s razlikom što ponekad stvari više eskaliraju ovisno o političkoj klimi i porukama koje šalju političari. Imali smo 'Za dom spremni' u Saboru, a i time je govor završio gradonačelnik Dubrovnika Mate Franković. Propituju se stvari koje su zapravo jasne, ali kad građani prate medije i slušaju te rasprave, ne znaju što se smije. Onda slušamo o tome da zabrane nisu dobre i da demokratska društva moraju imati slobodu izražavanja", dodala je Šimonović Einwalter.

"To nije točno, u demokratskim društvima postoje zakoni i crvene linije koje se ne prelate, koje ne ulaze u slobodu izražavanja. Trenutno, nažalost, nije jasno što se smije, a što se ne smije. Imamo odluke Ustavni sud koji se odredio da je 'Za dom spremni' neustavan, ali niži sudovi imaju neujednačene presude", kazala je pučka pravobraniteljica. "Mene muči pitanje stalnog pozivanja na dokument dijaloga i ono što je radilo Vijeće za suočavanje s prošlošću. To nije pravno obvezujući tekst, to nije zakon. To je bila jedna podloga za pravno i normativno uređenje. Ali, tu je jasna uloga Vlade, kad imamo otvoreno pjevanje ustaških poruka. Tako nešto treba jasno osuditi i to je dobro, ali imamo i ulogu Vladu po pitanju uvođenja zakona", istaknula je. 

FOTO: HINA/Admir Buljubašić 

'Za društvo je bitno odrediti se jer inače dobivamo rasizam' 

"Upravo zato je bitno poslati javnu i jasnu poruku od strane Vlade. U uređenoj državi se mora znati što se smije, što ne smije i što su posljedice. Ne može netko imati prekršajni postupak zbog neke kape ili grba, a drugi proći bez sankcija. Za društvo je bitno odrediti se jer inače dobivamo najgori mogući rasizam, što možemo vidjeti iz primjera napada na strance ili osobe drugačije seksualnog opredijeljenja. Izostanak poruka i jasnih osuda dovodi to toga, sasvim sigurno", istaknula je. 

"Vrijeme je jasno reći da se Hrvatsku može voljeti na razne načine, ali stalno iznošenje jednih te istih ustaških simbola ne vodi ničemu dobrom i to treba presjeći", dodala je. Istaknula je i da ne postoji jedno rješenje. "Imamo odgovornost obrazovnog sustava, odgoja, medija, vlasti, pravosuđa, policije… Idući koncert će biti vrlo brzo", rekla je. O smrti trojice pomoraca Jadrolinije ministar Oleg Butković šutio je danima, sindikat tvrdi da je upozoravao na probleme, a iz vodstva Jadrolinije sugeriraju da se radi o ljudskoj greški.

Budak tvrdi da ustaške simbole potiče i ljevica i desnica: 'Sjetite se grafita hrvatskog vojnika'

"Čula sam da je ministar pozvao da se ne govori javno o tom slučaju. Ono što je bitno jest objektivno, temeljito i neovisno utvrditi što se točno dogodilo, tko je za što odgovoran, gdje je i s čije strane bilo propusta, a onda temeljem toga djelovati. Bitno je znati posljedice i tko je odgovoran, a potom to jasno i javno istaknuti. Ne može sve završiti bez posljedica. Poginuli pomorci i njihove obitelji zaslužuju da se ovome pristupi odgovorno i da se to više ne ponovi", naglasila je pučka pravobraniteljica Šimonović Einwalter za N1.