PORAŽAVAJUĆI REZULTATI

Prozvali Europu zbog situacije u Hrvatskoj: Spomenuli ružičaste naočale

Autor

aks/h

Istraživanje javnog mišljenja o hrvatskom sudstvu, što ga je naručio Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, potvrdilo je nisku razinu povjerenja hrvatskih građana u sudstvo, rezultati istraživanja pokazali su da samo 1, 2 posto građana ima potpuno povjerenje u njega. 

10.09.2024. u 17:08
Ispiši članak

S druge strane, čak 68 posto ispitanika nema nikakvo povjerenje u sudstvo, a 6,3 posto ima određeni stupanj povjerenja, rezultati su istraživanja koje je Centar naručio od agencije Ipsos, a ona provela na uzorku od tisuću građana. Rezultati su predstavljeni su na skupu Stanje u hrvatskom pravosuđu: Izvještaj o vladavini prava – kako dalje?, koji je održan u utorak u organizaciji Centra i Kuće ljudskih prava.

Građani općenito imaju slabo povjerenje u glavne države institucije, no pokazatelji za sudstvo su izrazito nepovoljniji pri čemu su samo političke stranke i Sabor ocijenjeni lošije, navodi Centar. Istraživanje pokazuje da samo 23 posto građana vjeruje da su suci u Hrvatskoj nepristrani i da svoje odluke donose isključivo na temelju zakona.

Nadalje, njih čak preko 70 posto smatra kako su suci podložni utjecaju lokalnih i nacionalnih političkih i ekonomskih elita. Istovremeno, njih više od 70 posto vjeruje da političari imaju značajan utjecaj na sudske odluke, što dodatno erodira povjerenje u sudski sustav. Percepcija korupcije također je visoka, s preko 70 posto građana koji smatraju da su suci skloni korupcijskom ponašanju, dok samo 12 posto vjeruje u učinkovitost disciplinskih postupaka protiv sudaca.

FOTO: HINA/Zvonimir Kuhtić

EK ocjenjuje Hrvatsku kroz 'ružičaste naočale'

Većina ispitanika smatra kako su sudovi u velikoj mjeri zatvoreni prema javnosti. Ova percepcija je izraženija među onima s iskustvom sa sucima u usporedbi s onima bez iskustva. Manje od sedam posto ispitanika smatra da su sudovi donekle otvoreni, a tek 1,1 posto da su potpuno otvoreni. Unatoč činjenici da suci u Hrvatskoj uživaju garantirani položaj od izbora pa sve do umirovljenja, te da sve odluke o napredovanju i stegovnim postupcima donosi tijelo u kojem dominiraju suci, percepcija njihove nezavisnosti ostaje izrazito niska.

Odsustvo povjerenja u hrvatsko sudstvo izrazito je rašireno i ukazuje na potrebu za odlučnim i sustavnim promjenama. Poboljšanje povjerenja u sudstvo zahtijevat će dugoročne napore svih dionika – od Vlade i pravosudnih tijela, do Europske komisije i organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, naglašava Centar. Navodi i kako su neki panelisti rekli  da je javno povjerenje u Hrvatskoj u pravosuđe niže nego u Poljskoj, Mađarskoj.

Novi preokret u slučaju Josipe Rimac: Sud donio krucijalnu odluku koja joj se neće svidjeti

Izražena je zabrinutost da Europska komisija ne čini dovoljno da se poboljša stanje u hrvatskom pravosuđu te da ocjenjuje Hrvatsku kroz "ružičaste naočale". Naglašena je ideja da pravosuđe mora biti otvoreno prema potrebama društva. Panelisti su naglasili da će biti veliki pomak, ako sve sudske presude od 1. siječnja 2025. godine budu objavljenje na internetu. Snimanje sudskih rasprava bi također omogućio da rasprave budu transparentnije i brže. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.