Provođenjem mjera aktivne politike zapošljavanja nastoji se promovirati politika jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom

Utjecajem različitih faktora poput pandemije korona virusa tržište rada postalo je sve zahtjevnije. S jedne je strane utemeljeno je na obrazovanju, znanjima i inovacijama, a s druge je strane to isto tržište rada suočeno s jednim od najozbiljnijih problema suvremenog društva – visokom nezaposlenošću.

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, radi zaštite osoba s invaliditetom propisuju se prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad te uređuje zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima, osnivanje, djelatnost te upravna i stručna tijela u centru za profesionalnu rehabilitaciju…

Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje su za portal Generacija.hr naglasili kako je zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2021. u odnosu na godinu ranije poraslo za više od 10 posto.

"Na dan 31. prosinca 2021. godine u Očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom (HZMO) je evidentirano ukupno 11.694 zaposlenih osoba s invaliditetom. Iz evidencije HZZ-a je tijekom 2021. godine zaposleno je ukupno 151.439 osoba, od čega 2740 osoba s invaliditetom.

“Prema posljednjim dostupnim podacima, na dan 31. srpnja 2022. iz evidencije HZZ-a su zaposlene 2003 osobe s invaliditetom, odnosno 2,5 posto svih zaposlenih iz evidencije Zavoda", dodali su. 

Detaljniji statistički podaci o zapošljavanju osoba s invaliditetom iz aspekta HZZ-a redovno se objavljuje i dostupni su na poveznici.

Možemo li reći da se Hrvatska 'osvještava' po pitanju zaposlenja osoba s invaliditetom?

Posljednjih godina u Republici Hrvatskoj učinjeni su značajni pomaci na području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Zahvaljujući uvođenju kvotnog sustava zapošljavanja, istaknuli su iz HZZ-a, implementaciji novog modela profesionalne rehabilitacije, kao i provođenju poticajnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, bilježimo pozitivne trendove na tržištu rada. 

Zapošljavanju osoba s invaliditetom doprinijele su mjere aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti HZZ-a, ali i poticaji koje osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom .

Osim redovnih poticaja koji se kontinuirano isplaćuju (kao što je primjerice subvencija plaće osobe s invaliditetom, prilagodba radnog mjesta, potpora za zapošljavanje/samozapošljavanje), svake godine ZOSI dodjeljuje i dodatna sredstva za zapošljavanje osoba s invaliditetom putem javnih natječaja. Dodjelom ovih sredstava poslodavcima se omogućuje nabava novih tehnologija i opreme, ulaganje u znanja osoba s invaliditetom, izgradnja ili širenje poslovnog prostora, a sve s ciljem otvaranja novih radnih mjesta za osobe s invaliditetom i održavanja njihove zaposlenosti.

U razdoblju od 2017. do 2020. godine, uvedene su i značajne izmjene u zakonskoj regulativi koja uređuje područje profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom u svibnju 2018. godine omogućeno je znatno brže i lakše uključivanje nezaposlenih osoba s invaliditetom u postupak profesionalne rehabilitacije.

Također, objasnili su za portal Generacija, proširena je namjena sredstava novčane naknade kako bi se ta sredstva mogla koristiti za razvoj sustava profesionalne rehabilitacije, kao i za poticaje, projekte i programe za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Sustav profesionalne rehabilitacije prepoznat je kao ključan faktor u osposobljavanju osoba s invaliditetom za rad, pa je stoga Vlada Republike Hrvatske u cijelosti preuzela osnivačka prava nad regionalnim centrima za profesionalnu rehabilitaciju.

"Centri su postali korisnici državnog proračuna, čime su osigurani uvjeti za njihovu financijsku stabilnost i nesmetano funkcioniranje. U Centrima (Osijek, Rijeka, Split i Zagreb) se provode usluge profesionalne rehabilitacije sukladno Standardima usluga profesionalne rehabilitacije. HZZ je jedan od najznačajnijih naručitelja usluga", istaknuli su te dodali da su bitni pomaci učinjeni i u području zapošljavanja osoba s invaliditetom.

"Kako bi potaknuli poslodavce da svoju kvotnu obvezu, umjesto plaćanjem novčane naknade, ispune na jedan od zamjenskih načina, omogućeno im je korištenje zamjenske kvote pod znatno povoljnijim uvjetima. 

Uvjeti za osnivanje i rad zaštitnih i integrativnih radionica pojednostavljeni su donošenjem novog Pravilnika o zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Na taj način je sedam zaštitnih radionica zadržalo svoj status, a svake godine se osniva sve više integrativnih radionica u Republici Hrvatskoj".

Poticanje poslodavaca na zapošljavanje osoba s invaliditetom

Kako bi se dodatno potaknulo poslodavce na zapošljavanje osoba s invaliditetom, povećan je iznos i trajanje novčane nagrade za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Nagrada je povećana sa iznosa od 15 posto minimalne plaće na iznos od 30 posto minimalne plaće, odnosno sa šest mjeseci na 12 mjeseci trajanja, a mogu je ostvariti oni poslodavci koji nisu obveznici kvotnog zapošljavanja, a zaposlili su osobe s invaliditetom, kao i poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote.

Novim Pravilnikom o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom uvedene su i dvije nove vrste poticaja: naknada u visini troška uplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje za zaposlenu osobu s invaliditetom te potpora za održivost samozapošljavanja.

U okviru mirovinske reforme u 2019. godini, položaj osoba s invaliditetom značajno je poboljšan. Kako bi zadržali osobe s invaliditetom u svijetu rada, povećana je naknada plaće koja im se isplaćuje za vrijeme profesionalne rehabilitacije, i to na iznos minimalne plaće. Ujedno je podignuta starosna dob do koje se stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju, s prijašnjih 53 na 55 godina života. Time se potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom, posebno onih u starijoj životnoj dobi, što će u konačnici rezultirati uključivanjem većeg broja osoba s invaliditetom na tržište rada. Također, iz HZZ-a su istaknuli i da je povećana osnovica za određivanje novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja za 15 posto za one korisnike naknade kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Unaprjeđivanje položaja osoba  s invaliditetom na tržištu rada

Hrvatski zavod za zapošljavanje zajedno s partnerima, kao i nadležnim Ministarstvo sustavno radi na unaprjeđenju poticaja, bilo da se radi o poticajima ZOSI-ija, HZZ-a ili drugih javnih i državnih institucija, kao i organizacija civilnog društva. To je vidljivo kroz zakonske promjene zadnjih desetak godina, kao i povećanju korisnika tih poticaja, ali i financijskih iznosa utrošenih u tu svrhu. Cilj je unaprijediti položaj osoba  s invaliditetom na tržištu rada kako bi se što brže i uspješnije integrirale. U svakoj službi/uredu HZZ-a rade specijalizirani savjetnici za zapošljavanje osoba s invaliditetom koji su educirani za rad u tom području te se kontinuirano radi na unapređenju njihovih kompetencija kroz programe stručnog usavršavanja kako bi mogli pravilno identificirati osobu s invaliditetom i zadovoljiti njene potrebe, kao i potrebe poslodavaca. U cilju povećanja senzibilizacije poslodavaca za zapošljavanje osoba s invaliditetom, predstavnici HZZ-a organiziraju ili sudjeluju u različitim aktivnosti, koje uključuju održavanje okruglih stolova, tribina i seminara za poslodavce, te prezentaciju mjera aktivne politike zapošljavanja, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj razini. Mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodi HZZ usklađene su sa svim relevantnim europskim i nacionalnim dokumentima i smjernicama te se provode s ciljem zapošljavanja, samozapošljavanja i obrazovanja samih osoba. 

Zajednički cilj, za kraj su istaknuli iz HZZ-a, svih usluga usmjerenih na osobe s invaliditetom je unaprjeđenje njihove integracije, povećanje zapošljivosti, olakšavanje izbora karijere i olakšani  prijelaz na tržište rada. Prilagođenim metodama i tehnikama rada, provođenjem mjera aktivne politike zapošljavanja nastoji se promovirati politika jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom i doprinijeti realizaciji njihovog punog radnog i osobnog potencijala.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije