PARLAMENTARNI IZBORI 2020.

PROVJERILI SMO ŠTO KAŽU O UVOĐENJU EURA Neki kandidati već spominju i datum, a drugi su oštro protiv ukidanja kune

Autor

lb

Hrvatska prolazi kroz turbulentno razdoblje, a mnogi se pitaju kako će se svjetska korona kriza odraziti na gospodarstvo. Stoga smo uoči parlamentarnih izbora razgovarali s kandidatima za Hrvatski sabor o tome treba li Hrvatska uvesti euro ili bi ulazak u taj proces u ovom trenutku samo naštetio gospodarstvu. Također, neki kandidati osvrnuli su se već i na mogući datum uvođenja eura za službenu valutu u Hrvatskoj, a neki se jasno protive ukidanju kune.

03.07.2020. u 07:42
Ispiši članak

Ministar gospodarstva i kandidat HDZ-a Darko Horvat za portal Direktno je naglasio kako Hrvatska zbog napora Vlade Andreja Plenkovića ispunjava sve uvjete za ulazak u takozvani ERM2 mehanizam uvođenja eura.

"Tijekom mandata ove Vlade ispunjeni su svi uvjeti za pridruživanje europskom tečajnom mehanizmu, kolokvijalno znanom kao ERM2 mehanizam. Nastavljamo i dalje s pripremama za ulazak u Schengenski prostor i područje eura. Smatram to strateškim ciljem Republike Hrvatske te očekujem da ćemo već u srpnju ući u ERM2 mehanizam. Tu ćemo, prema našim procjenama, provesti najmanje dvije godine prije uvođenja eura kao službene platežne valute na području Republike Hrvatske", rekao je Horvat.

Horvat:  Realno je očekivati da do kraja 2022. ili sredine 2023. godine euro stigne u Hrvatsku

Ministar gospodarstva smatra kako će uvođenje eura imati niz pozitivnih efekata za hrvatske građane.

"Hrvatska će se time pridružiti skupini od 19 država članica Europske unije, s više od 340 milijuna stanovnika koji već koriste euro kao zajedničku valutu. Smatram da će se to pozitivno odraziti na sigurnost naših građana. Uvođenje eura imat će određene pozitivne efekte na hrvatsko gospodarstvo, prvenstveno na investicijsku klimu i turističku djelatnost. Naše je gospodarstvo usko vezano uz gospodarstva zemalja članica Europske unije i eurozone. To su ujedno naši najvažniji vanjskotrgovinski partneri, ali i najveći strani investitori. Također, najviše stranih turista u Hrvatsku dolazi upravo iz zemalja članica eurozone.

Moram napomenuti još jedan efekt koji je bitan za hrvatske građane. Većina štednje hrvatskih građana je u eurima, a ulaskom u eurozonu HNB će se uključiti u sustav europskih središnjih banaka. I u tom segmentu imat ćemo još jednu dodatnu sigurnost glede ušteđevine naših građana. Sve će se to pozitivno odraziti na kamatne stope, što znači da će se naši građani, prvenstveno poduzetnici, moći povoljnije zaduživati i biti konkurentniji na globalnom tržištu.

Veliku korist od uvođenja eura očekuju i naši izvoznici. Njima će se tako olakšati poslovanje. Ukinut će trošak konverzije, valutni rizik, a smanjit će se rizici i njihovog poslovanja zbog činjenice da će im prihodi i rashodi biti izraženi u istoj valuti", dodao je ministar.

Zaključno, Horvat očekuje da euro stigne u Hrvatsku između kraja 2022. i sredine 2023. godine.

"Ako u srpnju uđemo u ERM2 mehanizam i ako u njemu moramo biti dvije sljedeće godine, realno je očekivati da do kraja 2022. ili sredine 2023. godine euro stigne u Hrvatsku", zaključio je Horvat.

Grčić: Načelno smo za uvođenje eura...

Kandidat Restart koalicije, SDP-ov Branko Grčić za Direktno je istaknuo kako Restart koalicija načelno podržava uvođenje eura.

"Načelno smo za uvođenje eura. Međutim, ova kriza će pogoršati makroekonomske parametre i usporiti put Hrvatske prema Europskoj monetarnoj uniji. BDP će samo u ovoj godini pasti za 40-tak milijardi kuna, a deficit proračuna narasti na više od 25 milijardi kuna. Najveći problem je enorman porast javnog duga na rekordnu razinu od preko 315 milijardi kuna i gotovo 90 posto BDP-a. Trebat će neko vrijeme da se ti parametri stabiliziraju i da se Hrvatska vrati na put gospodarskog oporavka i rasta.

Ako u ovoj godini i uđemo u 'čekaonicu' za euro ili tzv. ERM2 mehanizam, sigurno ćemo biti pod lupom idućih par godina u smislu ispunjenja kriterija iz Maastrichta. Morat ćemo značajno smanjiti proračunski deficit, napraviti potrebne reforme koje će to podržati te jasno pokazati da nam je smanjenje javnog duga imperativ tako da osiguramo konvergenciju udjela duga u BDP-u prema 60 posto", rekao je Grčić.

Na pitanje koji su pozitivni, a koji su negativni učinci uvođenja eura, Grčić je istaknuo kako oni žele da prilikom uvođenja eura do izražaja dođu pozitivne strane.

"Naš je cilj da prilikom uvođenja eura u Hrvatskoj do što većeg izražaja dođu sve pozitivne strane. Na primjer, zemlje iz Eurozone imale su puno veće mogućnosti u izboru instrumenata, a to znači i puno više novca, za suočavanje s krizom COVID-19 u odnosu na ostale članice. S druge strane, spriječit ćemo moguće negativne utjecaje na građane i gospodarstvo. Strah građana je uglavnom vezan za spekulacije oko mogućeg rasta cijena. Međutim, mislimo da u prijelaznom razdoblju možemo to učinkovito prevenirati", zaključio je Grčić.

Kraljević: Smatramo da trenutno nije pravo vrijeme za takav potez

Gospodarski strateg i kandidat Mosta nezavisnih lista Mislav Kraljević za Direktno je istaknuo kako se oni protive uvođenju eura dok Hrvatska ne ostvari duži period održivog rasta gospodarstva. Ipak, uvođenje eura ne isključuju u nekoj daljoj budućnosti.

"Glede uvođenja eura u Republici Hrvatskoj, smatramo da trenutno nije pravo vrijeme za takav potez jer bi uvođenje eura u ovom trenutku dovelo do inflatornih pritisaka na gospodarstvo i smanjenja kupovne moći građana.

Imajući u vidu takvo ekonomsko stanje, protivimo se uvođenju Eura kao hrvatske nacionalne valute, dokle god Hrvatska ne bude u stanju u duljem razdoblju i na održivi način ostvarivati veći rast proizvodnosti rada u odnosu na razvijene europske zemlje i dokle god kvaliteta hrvatskih institucija ne bude na zadovoljavajućoj razini", rekao je Kraljević.

Zekanović: Hrvatski suverenisti protive se uvođenju eura, a vjerujem da bi se na referendumu složila i većina građana

Čelnik Hrvatskih suverenista i kandidat Domovinskog pokreta Hrvoje Zekanović naglasio je kako se 'Suverenisti protive uvođenju eura', ali podržavaju ideju predsjednika Domovinskog pokreta Miroslava Škore da se to pitanje riješi referendumom.

"Hrvatski suverenisti protive se uvođenju eura, ali uvjeren sam da bi većina građana na referendumu izabrala očuvanje hrvatske kune. Znamo zašto Andrej Plenković izbjegava referendume, ali nadamo se da će sljedeća Vlada biti sklonija pitati hrvatski narod za mišljenje kada god je to moguće", rekao nam je Zekanović.

Mrsić: Nema prostora za velike debate trebamo li ući u eurozonu

Predsjednik Demokrata i kandidat za mjesto u Saboru Mirando Mrsić istaknuo je kako nema dvojbe da Hrvatska treba uvesti euro, ali da HDZ u taj proces ulazi bez pripreme te da će to 'dovesti do brojnih problema'.

"Mi smo već sada duboko 'eurozirana zemlja' i nema prostora za velike debate trebamo li ući u eurozonu. Mi smo već sada, neformalno, u eurozoni. No, formalni dio ulaska u eurozonu nosi određene promjene na koje moramo pripremiti hrvatski sustav kako građanke i građani ne bi patili i bili dodatno troškovno opterećeni.

Mi u formalni dio ulaska u eurozonu možemo ući u trenutku kada stabiliziramo gospodarsko stanje u državi, zaštitimo naše radnike i osiguramo mehanizme koji će spriječiti val poskupljenja. HDZ-ovo bauljanje prema euru bez pripreme dovest će do brojnih problema, ali ionako njima nije briga što će se dogoditi građanima. To jasno vidimo iz toga kako se HDZ i Plenković ponašaju prema građanima u ovoj korona krizi", istaknuo je Mrsić.

Starčević: Mi se protivimo uvođenju eura iz jednog jedinog razloga

Čelnik Desne lige Karlo Starčević za Direktno je rekao kako uvođenje eura ne bi pomoglo oporavku hrvatskog gospodarstva.

"Mi se protivimo uvođenju eura iz jednog jedinog razloga. Protivimo se jer u ovoj situaciju ne pridonosi oporavku hrvatskog gospodarstva. Svi koji se bave gospodarstvom znaju da kod nas ne funkcionira baš ništa i da su sve vlade potpuno uništile gospodarstvo zbog sitnih osobnih interesa", zaključio je Starčević.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.