Prometni stručnjak o vuči gliserom: Policijska analiza tragedije na Kornatima površna je i nestručna

No ona je površna, stoga i nestručna, jer činjenica da je brzim i snažnim plovilom neodgovorno i nestručno upravljao 20-godišnjak bez odgovarajuće dozvole za upravljanje tek je sekundarni problem, piše Autoportal.

Primarni je problem što je brzo plovilo (gliser) vuklo zrakom napuhanu torusnu (kolutnu) plutaču, protiv temeljnog pravila plovila, i što se takva krajnje opasna, pogibeljna radnja na našoj obali ljeti radi masovno i svakodnevno, piše prometni stručnjak Željko Marušić.

Kako piše portal, takve aktivnosti bi trebalo odmah i strogo zabraniti, neovisno ima li osoba odgovarajuće dozvole. Dosad je bilo dosta ozljeda zbog toga, većina nezabilježenih, a tragedija je bila samo pitanje vremena.

Naizgled to je slično (ali nije!) kao kad gliser vuče osobu s padobranom, što je granična, prilično opasna zabava, koja, ako se ne poštuju striktna tehnička pravila, lako može krenuti po zlu, s ozljedama i tragično. Ali, tu se kombiniraju 'prijevozna sredstva', koja u dva medija, tekućini i zraku, oba funkcioniraju po dinamičkim principima, ne različitim, kao kad gliser vuče plutaču.

Zrakom napuhani kolut je plutača, koja se u hidrodinamičkim uvjetima ponaša potpuno nekontrolirano i nepredvidivo, stoga objašnjavanje pogrešaka i neodgovornosti u manevriranju je u potpunosti promašeno. Ako se brzim gliserom vuče napuhani kolut, s osobom na njemu, ne postoji pravilan postupak manevriranja i svaki može završiti nesrećom!

U medijskim su se analizama pojavile i ocjene kako je problem bio u premaloj dužini užeta (15,4 metra), međutim u ovoj analizi tvrde kako je svaka dužina, u ovakvom slučaju, opasna. Mala je opasna, a velika može biti još opasnija, ne samo zbog rizika zaplitanja užeta.

Najveći je rizik kod velike dužine užeta, da plutača s osobom na njoj, nekontroliranom i nepredvidivom putanjom dođe u položaj da je vučnom brodu bliže od dužine užeta. Gliser tada kratkotrajno biva rasterećen vučne sile te dodatno pojuri, a plutača se kratkotrajno zaustavlja. Trenutak kasnije dolazi do zatezanja elastičnog užeta i katapultiranja plutače, s osobom na njoj, prema gliseru.

U slučaju s 14-godišnjakom na Kornatima, bilo bi bolje da je uže bilo kraće, a manja dužina usto smanjuje rizik sudaranja s gliserom.

Plutača, za razliku od plovila, nema sposobnost zadržavanja putanje (kursa), jer nema bočnog samostabilizirajućeg efekta te se u dinamičkim uvjetima ponaša nepredvidivo, što je zorno pokazana kornatska tragedija.

Dakle, treba odmah strogo zabraniti vuču plutača svih vrsta (kolutova, madraca…), brzinom većom od pet čvorova, a takav prekršaj sankcionirati s oduzimanjem dozvole za upravljanje plovilom i kaznom od 7500 do 30.000 kuna

Istodobno treba preciznije i oštrije definirati i nadzirati vuču gliserom svih vrsta plovila, od skija do 'banana', prvenstveno u poštivanju potrebne udaljenosti od obale.