ZRAKOPLOVNI INCIDENT

Prometni stručnjak o oštećenom zrakoplovu: 'Treba provesti međunarodnu istragu!'

Autor

mp/Željko Marušić/Autoportal

Povodom oštećenja trupe zrakoplova Croatia Airlinesa, koje je uočeno u srijedu navečer, nakon što je na liniji iz Zagreba sletio u Sarajevo, prometni stručnjak Željko Marušić objavio je na Autoportalu tekst u kojemu ističe da je trebalo pokrenuti temeljitu međunarodnu istragu tog incidenta. Tekst prenosimo u cijelosti.

23.06.2022. u 19:29
Ispiši članak

"Bez obzira na to je li riječ o propucavanju ili mehaničkom udarnom oštećenju, koje može nastati namjerno ili teškim propustom, treba uključiti sve moguće uzroke, uključujući terorizam.

Oštećenje trupa zrakoplovu Bombardier Dash 8 Q400, koje je uočeno u srijedu navečer nakon što je na liniji iz Zagreba sletio u Sarajevo, ukazuje na sigurnosnu ugrozu leta, treba se ozbiljno analizirati i ne smije se podcijeniti.

'Izvršenim analizama utvrđeno je da nema tragova barutnih čestica ni drugih tragova koji bi ukazivali na djelovanje projektila iz vatrenog oružja', stoji u priopćenju ekspresno poslanom iz Sarajeva, koje se temelji na policijskom balističkoj provjeri, a službeno je objavila Croatia airlines.

Tako brza 'ekspertiza' i službeno objašnjenje o događaju koji izravno ugrožava sigurnost letenja ukazuje na diletantizam ili namjerno skrivanje uzroka te činjenicu da je Bosna i Hercegovina izvan svijeta koji pokriva Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA). A u ovom su slučaju, bila nužna dva bitna početna koraka:

1. Osiguranje dokaza i sigurnosna zaštita zrakoplova.

2. Pokretanje službene istrage pod nadzorom Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine – BHDCA uz prisustvo stručnjaka Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo.

Bez obzira na to je li riječ o propucavanju ili mehaničkom udarnom oštećenju, koje može nastati namjerno ili teškim propustom, treba uključiti sve moguće uzroke, uključujući terorizam.

Forenzika i analiza oštećenja radi utvrđivanja uzroka oštećenja prije kemijske trebala je biti mehanička, jer je ona vjerodostojnija.

Razmjerno jednostavno je utvrditi razliku oštećenja projektilom koji je udario velikom brzinom i razmjerno velikom kinetičkom energijom, od udara predmetom aktiviranog rukom ili radnim strojem/uređajem na pisti.

To se jasno vidi po obliku oštećenja i rubnim tragovima. Jesu li pronađena dodatna oštećenja na unutrašnjosti/oplati, odnosno projektil? Kemijska forenzika može biti kontaminirana tijekom leta (vlažni hladni zrak čisti barutne čestice) ili u postupku istraživanja, no podjednako je važna.

Zbog toga je vrlo simptomatično što su prva izvješća bila da je riječ o propucavanju, a da izvješće policijske (!) istrage govori samo da nema tragova barutnih čestica, a ne i o obliku, geometrijskim karakteristikama oštećenog mjesta te eventualnim mehaničkim tragovima na rubnoj zoni.

Ako bi se utvrdilo da je to bio slučaj, a propucavanje zrakoplova može nastati na zemlji te početnoj i završnoj fazi leta, to bi imalo ozbiljan utjecaj na sigurnost zračnog prometa u BiH, a možda i u Hrvatskoj.

Jednako je ozbiljna mogućnost oštećenja ručnim udarom tvrdim predmetom ili oštećenje, diverzijom ili teškim nemarom, radnim strojem/uređajem na pisti u Zagrebu ili Sarajevu.

Zbog toga je, nakon osiguranje dokaza i sigurnosne zaštita zrakoplova trebalo u Sarajevu pokrenuti službenu istragu pod nadzorom Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine – BHDCA uz prisustvo stručnjaka Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo. Zrakoplov je smio napustiti Sarajevo i poletjeti u Zagreb tek po završetku istrage", piše Marušić.

Zrakoplovni incident za RTL je komentirao i stručnjak za civilno zrakoplovstvo Alen Šćuric. Šuric je kazao da je let s rupom na trupu opasan.

"Pitanje je kada su rupe nastale ili čak i zašto su te rupe nastale. Ono prvo pitanje kada su nastale, mogle su nastati prije leta za Sarajevo, mogao je ne vidjeti stručnjak koji je provjeravao avion ili netko od osoba da su te rupe nastale. Moglo se desiti da je pri polijetanju avion na pisti pokupio kamen koji je napravio rupe ili prilikom slijetanja u Sarajevu. Tijekom leta to nije moguće. Zadnja opcija je da je netko pucao na avion, no prema tvrdnji vlasti u BiH nije tako nastala jer nema tragova baruta. Recimo da je to točno, moramo tome vjerovati. Rupa u trupu zrakoplova sigurno nije nešto što se smije desiti", kazao je.

Kazao je i da takav avion leti na visini od šest tisuća metara te da je tlak na toj visini potpuno drugačiji.

"Rupe koje su puno manje mogu uništiti dio trupa, dio trupa može izletjeti, avion ostati bez dijela trupa, a to je opasno i može rezultirati padom aviona", kazao je.

Komentirao je i je li ranije bilo zabilježenih ovakvih nesreća.

"U svijetu je nesreća bilo svakakvih. Sletio je avion jedne kompanije iz Havaja bez cijelog gornjeg dijela aviona koji je ispao, a putnici su u kabrio avionu uspjeli sletjeti i malo je ljudi poginulo. Bilo je rupa, otplata koje su pale pa su se avioni spustili. Da je ovo ozbiljan incident - je, da treba Croatia Airlines istražiti što se desilo, zašto se desilo da je s tom rupom avion desilo i onda kazniti ljude koji su napraviti propust. Ako se desilo tijekom slijetanja ili polijetanja onda vidjeti način da se takve stvari spriječe i da se ne dešavaju u budućnosti", kazao je Šćuric.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.