Prometni stručnjak analizirao strašan dan na hrvatskim cestama: Umor vozača autobusa i kamiona tempirana je bomba koja je eksplodirala

"Šest dana nakon donošenja izmjena i dopuna zakona o sigurnosti prometa na cestama, po obrascu koji poput Damoklovog mača visi nad sigurnošću dogodila se jedna od najtragičnijih prometnih nesreća u hrvatskoj povijesti", naveo je Marušić za Autoportal.

Rekao je kako je sto puta pisao o umoru stranih vozača autobusa i kamiona te kako taj umor predstavlja tempiranu bombu hrvatskog cestovnog prometa. 

"Dosad je 6. kolovoza 2022. godine izjednačio najtragičniji dnevni rekord u povijesti RH, dakle treba upaliti alarm i zaboraviti na sve što se radilo na cestovnoj sigurnosti u ovoj godini te osmisliti bolje i učinkovitije mjere, koje bi se temeljile na povećanju izvjesnosti kažnjavanja, za najteža i najopasnija kršenja prometne sigurnosti", napisao je. 

Naveo je kako je prva ugroza na cesti umor za volanom, druga mobitel, a treća alkohol, opojna sredstva i medikamenti. 

"Koliko je umor opasan u prometu, stoput smo ukazivali. Ako alkoholiziranost, koja je izravno i neizravno uzrok mnogih tragičnih nesreća, uzmemo kao referentni negativni čimbenik, nepropisno korištenje mobitela u vožnji (nažalost, uvelike i propisano) opasnije je, jer vozač povremeno potpuno gubi nadzor nad prometnom situacijom", dodao je. 

Kaže kako je umor najviše problematičan u rutama koje kombiniraju promet u Europskoj uniji i izvan nje. Naime, propisi EU, Uredba EZ br. 561/2006 o vremenima rada i odmora, definira maksimalno vrijeme vožnje od 4,5 sata, pa pauzu od 45 minuta, maksimalno dnevno devet sati, dvaput tjedno moguće je 10 sati, tjedno maksimalno 56 sati, a u dva tjedna 90 sati.

"Veliko je pitanje koliko su sati službene vožnje vozači zlosretnog poljskog autobusa imali prije posljednje, tragične vožnje, a još više što su radili dok su se, službeno odmarali. Dobro je poznato da mnogi tada voze privatne ture, od taksiranja preko internetskih platformi, do raznih vrsta dostava", navodi Marušić. 

Mjere za poboljšanje učinkovitosti i sigurnosti cestovnog prometa

Marušić je naveo mjere koje bi mogle poboljšato učinkovitost i sigurnost na hrvatskim cestama. 

"Umjesto kozmetičkih, neučinkovitih i štetnih mjera, rezultata negativne sinergije politike i struke, za povećanje učinkovitosti i sigurnosti cestovnog prometa treba se fokusirati na sljedećih pet mjera: povećanje izvjesnosti kažnjavanja, smanjenje broja domaćih automobila u prometu, poticanje kupnje sigurnih i ekoloških automobila, odustajanje od izgradnje i zamjena najrizičnijih prometnih rješenja, uvođenje odredbe o ograničavanju snage automobila i privremene vozačke dozvole za mlade vozače", naveo je Marušić.