Profesor upozorio na tihu prijetnju Hrvatskoj: 'Dugoročno bi nas to moglo koštati' 

Prijedlog je Europske komisije da se povećava višegodišnji proračun EU-a, riječ je o sedmogodišnjem financijskom okviru. Proračun raste na 1,26 posto BDP-a Unije. Govoreći o tome što to znači za zemlje članice profesor Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu rekao je da se radi o malom povećanju. Upozorio je da u jednom trenutku novac više nije problem, problem je njegova apsorpcija.

"Vidi se u prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira da tradicionalne politike poput poljoprivredne i kohezijske politike gube na udjelu u ukupnim iznosima", istaknula je Ivana Maletić, članica Europskog revizorskog suda (ERS), dodajući da u prvi plan treba staviti krajnjeg korisnika. Potrebno je mnogo lobiranja da bi se došlo do višegodišnjeg financijskog okvira, riječ je o dokumentu i proračunu za punih sedam godina i nije jednostavno predvidjeti što će se sve dogoditi i kakvi se sve izazovi mogu pojaviti. Hrvatska omotnica iznosi gotovo 17 milijardi eura. Iz Strasbourga su se javila dvojica zastupnika u Europskom parlamentu: Karlo Ressler (HDZ) i Marko Vešligaj (SDP).

"Složio bih se i s komentarima koji kažu da nije sve samo u proračunu, da su važni napori koji se tiču smanjenja administrativnog opterećenja, ali znamo što su za Hrvatsku značili europski fondovi kroz proteklo razdoblje i da Hrvatska danas nije ista zemlja kao što je to bila 2013. ili kao što je bila kada se pregovaralo o prošlom višegodišnjem financijskom okviru", istaknuo je Karlo Ressler.

FOTO: Otvoreno/HRT/screenshot

'Glavni problem je produktivnost'

Danas je veći fokus na sigurnost, konkurentnost i u smislu tehnologije, ali i u smislu gospodarstva, bez čega Europa neće moći hvatati korak, rekao je Ressler i dodao da se postavlja pitanje hoće li to biti dostatno za sve prioritete koji se nalaze pred Europom, ali i koja će pravila određivati kako se i u Hrvatskoj, ali i diljem EU-a od 2028. do 2034. koriste europska sredstva. "Hrvatska u ovom programskom razdoblju koje je specifično jer koristimo sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ima na raspolaganju gotovo 25 mlrd. eura, sigurno će biti manje sredstava u sljedećem programskom razdoblju", naveo je zastupnik u europskom parlamentu Marko Vešligaj.

Svi kapitalni razvojni projekti koje imamo sufinancirani su većim dijelom europskim novcima. "Od 2021. primili smo neto 11 mlrd. eura. Naš ekonomski rast je od 2019. kumulativno vjerojatno najveći u EU-u. Međutim, glavni problem je produktivnost koja posljednje dvije godine ne raste. Nažalost još uvijek nismo u stanju iznjedriti skok u novim tehnologijama i dugoročno bi nas to moglo koštati", upozorio je Kotarski.

Otkrivena prava istina o Hrvatskoj i Europskoj uniji: 'Ovo nam je dobra pouka'

Značajno financiranje razvojnih projekata iz fondova EU-a prisutno je u svim državama koje koriste kohezijsku politiku. "Važno je pametno koristiti te novce kako bi se dugoročno osamostalili i postali država uplatiteljica", zaključila je Maletić.