Procurili detalji novog HDZ-ovog programa; najavili obračun s 'jednoproblemskim populističkim platformama i izolacionistički nastrojenim strankama'

Nakon dvogodišnje odgode zbog epidemiološke situacije Opći sabor HDZ-a u petak će izabrati nove članove Predsjedništva stranke, u koje, prema već utvrđenoj listi, ulaze ljudi od povjerenja Andreja Plenkovića. Radi se mahom o županima koji su se potvrdili na prošlogodišnjim lokalnim izborima, uglavnom mlađem kadru, koji bi, kako je protumačeno Večernjem listu iz stranke, trebao pokazati novo lice HDZ-a.

No novo lice stranka ne planira pokazati samo izborom kadra nego i novim programom koji će definirati poziciju i ciljeve stranke za njezino četvrto desetljeće. A nacrt ovog dokumenta, koji je dnevniku dan na uvid, uz opća mjesta viđena i u prijašnjim HDZ-ovim programima, donosi i neke novosti iz kojih se iščitava potvrda dosadašnjeg Plenkovićeva smjera pa i nekih vrijednosti oko kojih su unutar stranke, ne tako davno, vođeni pravi mali ratovi.

Kao i u prijašnjim HDZ-ovim programima, među "temeljnim načelima i odrednicama" stranke našla se i obitelj, no program ovoga puta sadrži i znakovit dodatak, a on glasi: "HDZ poštuje sve zajednice obiteljskog života koje se temelje na međusobnoj ljubavi i brizi te načelima solidarnosti i društvene odgovornosti". A to bi se teško moglo iščitati drukčije doli da je stranka spremna formalno deklarirati da je obitelj obitelj, bez obzira na to je li njezina jezgra brak, izvanbračna zajednica ili životno partnerstvo, piše novinarka Večernjeg Iva Boban Valečić.

Da se radi o važnom iskoraku, jasno je i iz činjenice da je prije svega nekoliko dana predsjednik HDZ-ova kluba Branko Bačić izjavljivao kako će stranka poštovati odluku Visokog upravnog suda da homoseksualni partneri mogu pristupiti proceduri za posvajanje djece pod istim uvjetima kao i heteroseksualni, unatoč tome što je "HDZ-ov svjetonazorski stav jasan".

Nastavak smjera kojim je Plenković poveo HDZ još od raskida koalicije s Mostom 2016. godine potvrđuje i dio dokumenta u kojem stranka deklarira svoju čvrstu poziciju na desnom centru, za koji ističe da joj je "prirodno mjesto". U dokumentu se obrazlaže kako je riječ o poziciji koju dijeli najveći dio hrvatskog naroda, a kao dokaz navode se rezultati HDZ-a na parlamentarnim izborima 2016. i 2020. godine, na kojima je stranku vodio i na vlast doveo Andrej Plenković.

"Takav HDZ onda najlakše pronalazi prihvatljive izborne ili postizborne partnere u drugim desno-centrističkim i centrističkim političkim strankama, skupinama te pojedincima. Takav HDZ također najbolje uspijeva postići nove iskorake u međunarodnoj afirmaciji naše domovine, a naročito unutar Europske unije. Najvažnije, takav HDZ ključno pridonosi stabilizaciji političkog i društvenog života Hrvatske kao preduvjetu njezina sveukupnog napretka", piše u nacrtu pa je jasno kako će ovom deklaracijom stranka potvrditi ispravnost Plenkovićeva "strateškog trokuta HDZ-a, stranaka centra i nacionalnih manjina" i za sljedeće razdoblje.

Ostatak deklaracije uglavnom ponavlja raniju usmjerenost k modernoj ekonomiji, borbi protiv klimatskih promjena i digitalizaciji u vremenu globalnih tektonskih promjena. Deklaracija se ipak, na više mjesta, obračunava s oporbom, ali i novim opcijama, u kojima prepoznaju "bujanje jednoproblemskih populističkih platformi i izolacionistički nastrojenih političkih stranaka". Nasuprot njima, HDZ nudi "moderni hrvatski suverenizam" te najavljuje "borbu protiv svih oblika isključivosti, izolacionizma i demagogije" i kapitaliziranje dostignutog međunarodnog položaja Hrvatske.

Pritom se ističe kako rastući utjecaj Hrvatske u EU, NATO-u i drugim organizacijama "daje novu kvalitetu našoj državnosti".

U dijelu dokumenta usmjerenom na članstvo najavljuje se pak jačanje participacije članova u formuliranju stranačkih politika, a u tu svrhu uspostavit će se digitalna unutarstranačka komunikacija, koja će vrhu stranke osigurati redovite konzultacije s članstvom na županijskim, gradskim i općinskim razinama. HDZ će, najavljuje se u deklaraciji, donijeti i vlastiti etički kodeks jer ih "zabrinjavaju pojave korupcije, nepotizma, nepoštenog pogodovanja, diskriminacije, nasilja, netolerancije, isključivosti, govora mržnje i drugog nedopustivog djelovanja u domaćoj politici", piše Večernji list.