OKTAVIJA ĐAKOVIĆ RODE

Pročelnica za virusologiju: Daleko smo od odluke da jedna doza cjepiva može biti dovoljna

Autor

bl

Pročelnica Odjela za virusologiju Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" doc. dr. sc. Oktavija Đaković Rode rekla je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno da Britanci već duže govore da bi možda jedna doza mogla biti dovoljna, no hrvatsko istraživanje dalo je zasad preliminarne rezultate i daleko smo od odluke da je jedna doza dovoljna.

 

09.03.2021. u 07:21
Ispiši članak

"Istraživanje je na samome  početku. Naše spoznaje su još relativno male. Kako bismo mogli definirati značenje imunosnog odogovora, značenje količine protutijela trebamo istraživanja. Uoči druge doze cjepiva motivirali smo naše znanstvenike koji su se procijepili da daju uzorak krvi koji smo testirali kako bismo dobili osnovu i vidjeli koliko je to cjepivo imunogenično. Radi se o Pfizerovom cjepivu kojim se cijepe zdravstveni djelatnici. Odabrali smo test koji je usmjeren upravo na komponente koje se nalaze u tom cjepivu jer kad smo pokušali nekim drugim testom, antitijela nisu bila deketkabilna", kazala je pročelnica Odjela za virusologiju Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". 

Naglasila je da nisu sva testiranja jednaka. Od prvog dana se pokušalo raditi s različitim testovima, a odgovori su vrlo varijabilni, rekla je Đaković Rode. 

"Načelno, su svi djelatnici imali vrlo dobar imunosni odgovor, neki i izuzetno visok. Zasad ne možemo znati što ta protutijela znače. U istraživanju sudjeluju i suradnici koji prikupljaju i druge podatke - o samoizolaciji, preboljelim bolestima, vremenu izloženosti, radu na određenim odjelima. Svi su podaci preliminarno obrađeni i vidjeli smo da razlike postoje pa je preliminarna preporuka da je količina protutijela vrlo visoka posebno u osoba koje su preboljele Covid. To nije ništa novo jer Britanci već duže govore da bi možda jedna doza mogla biti dovoljna", rekla je Đaković Rode.

Naglasila je da je to samo preliminarni rezultati i da smo daleko od odluke da je jedna doza dovoljna.  Prof. dr. sc. sa Sveučilišta u Rijeci Zlatko Trobonjača nije iznenađen rezultatima ispitivanja. "Najvrijedniji rezultat istraživanje je činjenica da ljudi koji su preboljeli Covid s jednom dozom cjepiva imaju vrlo visoku koncentraciju protutijela, pa im druga doza nije ni potrebna", kazao je.

Objasnio je da se izlaganjem antitijelima stvaraju i memorijske stanice koje u ponovnom kontaktu s istim antigenom puno žešće odreagiraju stvarajući puno veće titrove antitijela.

"To se upravo dogodilo kod ljudi koji su preboljeli bolest, odreagirali su kao da su primili prvu dozu cjepiva, pa im je prva doza cjepiva došla kao sekundarna reakcija u kojoj su potaknute memorijske stanice i nastao je puno veći titar antitijela", kazao je prof. Trobonjača. Naglašava da bi u tom slučaju mogle biti goleme uštede i na cjepivu i rizika kod ljudi.

Kako teče cijepljenje u Hrvatskoj?

"S obzirom na to da trošimo oko 80 posto cjepiva koje imamo i s obzirom na količine koje nam dolaze ne možemo biti nezadovoljni. Svi bismo bili zadovoljni kada bismo raspolagali s većim količinama i kada bismo govorili o većem postotku cijepljene populacije, barem iznad 20 posto", kazala je pomoćnica ravnatelja HZJZ-a Marija Bubaš. Napominje da bi do kraja ožujka trebalo doći 700.000 doza, a ubuduće i "ozbiljnije doze". 

"Ljudi su zainteresirani za cijepljenje i mislim da su shvatili da cjepivo pruža zaštitu i da omogućuje mobilnost", kazala je Bubaš. Na pitanje kada ćemo cijepiti 50 posto stanovništva nije mogla točno odgovoriti.

"Ciljali smo da imamo dobru procijepljenost i prije 1. lipnja, ali teško je predviđati jer proizvođači cjepiva ne daju dugoročna predviđanja pa možemo govoriti samo za 14 do mjesec dana unaprijed", kazala je Bubaš. Dodala je da se često događalo da kada proizvođači i najave isporuku, manje količine koje će isporučiti.  Ravnateljica Opće bolnice Pula doc. dr. sc. Irena Hrstić rekla je da je teško govoriti o zadovoljstvu činjenicom da se u Istri dosad cijepilo oko 12.000 osoba. 

"Ako nam je cilj procijepiti 80-90 posto ljudi, ne možemo reći da smo zadovoljni. Kolika nam količina cjepiva bude dostupna, sigurna sam da će biti odmah potrošena. Ovo nije dovoljno za ući u sigurnu turističku sezonu, ali činjenica je da se radi i ide ka zadovoljavajućem postotku.  Napominje da je mali broj novozaraženih u toj županiji i posljedica pridržavanja svih mjera, pravovremenih rekacija na novu, nepoznatu situaciju te da disciplinu uspijevaju održavati na zadovoljavajućem nivou". 

O tome je li Istra zasad najpoželjnija destinacija, odgovorila je:

"Mislim da smo prošle godine dokazali da se može održavati ovakav trend, a definitivno to moramo napraviti. Na svaku novu situaciju moramo što prije i što točnije odreagirati i do sada je to bilo prilično učinkovito pa se nadam da će tako biti i ubuduće. Važno je kontinuirano pratiti jer s ovim virisom živimo, učimo s njim, a najveća konstata je da nas svako malo nešto novo iznenadi, pa je najvažnije da pravovremeno odreagiramo i sutuacija će biti pod kontrolom", kazala je doc. Hrstić. 

Jesmo li na početku trećeg vala ili je ovo rep drugog vala?

"Ovo bih pitanje ostavila bez odgovora jer o trećem valu govorimo od devetog mjeseca. Ono čega se trebamo bojati je zasićenje zdravstvenog sustava koji je do sada pokazao iznimnu fleksibilnost, kazala je Bubaš. Moramo svi mi zdravstveni radnici pokazati da možemo izići iz zone konfora. To su kolege pokazali, pokazali su kolegijalnost i spremnost da mijenjaju svakodnevicu za neizvjesnost, dodala je.  

Ne želimo da nam se dogodi da molimo susjedne države da nam uskoče u pomoć, to nam se nije dogodilo i nadam se da niti neće", zaključila je Bubaš.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.