Privodi se kraju obnova simbola Zagreba: 'Hrvatska sada može pomoći i drugim zemljama'

Zagrebačka katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine, prvostolnica je Zagrebačke nadbiskupije i metropolije te simbol Grada Zagreba. Obuljen Koržinek i Atalić katedralu na Kaptolu su obišli kao primjer obnove u potresu oštećenih zgrada, zaštićenih kao kulturna dobra. Inženjer Atalić istaknuo je kako su zaokružili jednu veliku priču s katedralom i povjerenstvom koje smo imali u Ministarstvu kulture.

"Sada nam iz svijeta dolaze vrhunski stručnjaci u potresnom inženjerstvu, koji će upoznati što smo sve napravili u protekle tri godine, nakon razornog zagrebačkog potresa 2020.", dodao je. Najavio je kako će poslijepodne na međunarodnoj konferenciji koja se u srijedu i u četvrtak održava u organizaciji Ministarstva kulture i medija RH i Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, raspravljati i interno produbiti teme te prenijeti ta znanja dalje prema inženjerskoj zajednici.

"Osim predstavnika Europske komisije, s nama su danas i kolega iz Švicarske, Portugala  te naši inženjeri i predstavnici Ministarstva kulture", rekao je Atalić. "Pokušali smo okupiti sve dionike kojih se ovaj projekt tiče te zaokružiti ovu fazu obnove, podvući crtu i  vidjeti kako sva ta znanja implementirati u neke buduće korake", dodao je. U projektu obnove Zagrebačke katedrale, istaknuo je, okupili su jedan konzorcij najvećih stručnjaka u Hrvatskoj, koji kontinuirano prate sve probleme s kojima se suočavaju. "Tako da zaista imamo svima što pokazati", rekao je Atalić.

FOTO: HINA/Zvonimir Kuhtić

'Sada smo katedralu napravili dovoljno sigurnom'

Ključnim je ocijenio prenošenje znanja na buduće naraštaje. "Bilo bi nezgodno da mi to sad odradimo, a buduće naraštaje ostavimo u problemima u kakvima smo se mi našli", naglasio  je. "Sada smo katedralu napravili dovoljno sigurnom, rekao je, dodavši kako su skinuli dijelove tornjeva koji su bili nestabilni i koji su mogli ugroziti posjetitelje. Sanirali su se svodovi pa se može reći da je katedrala sada u fazi kada je dovoljno sigurna, a slijedećih godina počet će se vraćati u originalno stanje", izvijestio je inženjer Atalić. Inženjer Mario Todorić istaknuo je da skela u unutrašnjosti katedrale danas prestaje biti potporni dio svodova pa će dalje služiti samo za izvedbu radova.

Napomenuo je i kako se na tornjevima katedrale mora mijenjati oko desetak metara visine nekvalitetno kamenje. Glavni revident projekta konstrukcijske obnove Milan Crnogorac podsjetio je na različita razdoblja obnove Zagrebačke katedrale od njezinih početaka, te ocijenio da su dosadašnji zahvati s umetanjem građe, iznimno nepovoljni za sadašnju građevinsku obnovu. Na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji koja počinje poslijepodne u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, sudjelovat će hrvatski i inozemni stručnjaci koji su sudjelovali u procesu obnove katedrale i druge kulturne baštine.

Među sudionicima su predstavnici Međunarodnoga stručnoga savjetodavnog povjerenstva za obnovu graditeljske baštine na području pogođenom potresom, građevinski inženjeri, arhitekti, konzervatori i povjesničari umjetnosti, predstavnici resornih ministarstava i međunarodnih organizacija koje su stručno ili financijski pomagale u procesu obnove -  Europska komisija, UNESCO, ALIPH, ICCROM i Svjetska banka.

FOTO: HINA/Zvonimir Kuhtić

'Hrvatska sada može pomoći i drugim zemljama'

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek predstavila je postupke koje je Ministarstvo provelo za zaštitu i obnovu kulturne baštine nakon potresa u Zagrebu i u Petrinji istaknuvši da je konstrukcijska obnova pri kraju te da Hrvatska sada može pomoći i drugim zemljama u situacijama katastrofe, na konferenciji koju su organizirali to Ministarstvo i Hrvatski centar za potresno inženjerstvo. "Približavamo se kraju konstrukcijske obnove što se tiče Ministarstva, te ostaje završiti najsloženije projekte. Svjedočimo generacijskom poduhvatu, a nadamo se da ćemo kroz suradnju s međunarodnim organizacijama omogućiti transfer znanja u slučaju da se to dogodi i drugima, što je i cilj našega skupa”, kazala je ministrica.

Ministarstvo kulture i medija preuzelo je odgovornost za kompletnu državnu imovinu u kulturno-povijesnim cjelinama, sve zgrade grada Zagreba, upravne zgrade, zgrade kulturne namjene koje su bile oštećene, sva ministarstva, sve zgrade HAZU-a, centar Petrinje, što je ukupno oko 400 zgrada, poručila je. "Istaknut ću kako smo prvi put u povijesti dobili mogućnost produljenja korištenja Fonda solidarnosti za Grad Zagreb upravo zato što smo imali specifičan slučaj dviju katastrofa koje su pogodile isto područje unutar godinu dana, i masovne progresivne štete”, kazala je, dodavši da su neke progresivne štete obnovu vratile "nekoliko koraka unazad", te da je bilo potrebno ponovno projektirati.

Grad Zagreb se oglasio o stanju sanitarnih čvorova u zagrebačkoj školi: 'Obnovit ćemo ih'

Ministrica je ranije u srijedu s voditeljem Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo Josipom Atalićem obišla lokacije obnove oštećenih zgrada zaštićenih kao kulturna dobra, poput Zagrebačke katedrale. Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, potpredsjednik Vlade, kazao je da je konstrukcijska obnova zgrada javne namjene završena. "Nema škole ili fakulteta na tome području koji nije ušao u obnovu. To pokazuje snagu hrvatske administracije, izvođača i drugih, u protekle četiri godine", poručio je Bačić. Što se tiče obnove privatne imovine, Bačić je kazao da Ministarstvo sada "vlada tom obnovom" te da plan obnove predviđa završetak obnove privatne imovine do kraja 2030.