Pritisak migranata na Hrvatsku je manji, odlučili su se za drugu rutu, no moguć je novi val

Slična je situacija u Sloveniji i Bosni i Hercegovini, a podaci ukazuju na to da je migrantska ruta aktivnija u Srbiji, odakle migranti pokušavaju ući u Mađarsku pa dalje u Sloveniju.

No sugovornici Jutarnjeg lista strahuju kako ovo zatišje neće potrajati ako se nastavi eskalacija sukoba u Afganistanu. Oni upozoravaju da bi daljnje napredovanje talibana u toj zemlji moglo potaknuti novi val migracije tamošnjeg civilnog stanovništva prema Europi, a u tom slučaju i prema Hrvatskoj.

Prema podacima MUP-a, u prvih šest mjeseci ove godine granična policija evidentirala je 7434 nezakonita prelaska državne granice, što je 11,2 posto manje nego u istom razdoblju 2020. godine, kada su evidentirana 8374. Najčešće je riječ o državljanima Afganistana, Pakistana, Bangladeša, Sirije i Kosova.

Najveći pritisak nezakonitih migracija i dalje je na području policijskih uprava ličko-senjske, sisačko-moslavačke i karlovačke.

U istom razdoblju ove godine slovenska policija bilježi 3343 ilegalna prelaska granice, što je za 34,8 posto manje nego u istom razdoblju 2021. U Bosni i Hercegovini u ovom se trenutku nalazi oko 7500 migranata, što je znatno manji broj nego prošlih godina. U Srbiji je pak službeno evidentirano oko četiri tisuće migranata, no neslužbeni je broj daleko veći.

Migranti koji se nalaze u toj zemlji, umjesto preko BiH, na teritorij EU u sve većem broju pokušavaju ući preko Mađarske, pa je uz srbijansko-mađarsku granicu uspostavljeno više ilegalnih kampova.

Da je pritisak na Mađarsku sve veći, potvrđuju i u hrvatskom MUP-u. Prema njihovim navodima, razlog smanjenja nezakonitih prelazaka hrvatske granice jest "učinkovita zaštita hrvatske vanjske granice koja je potakla dio migranata na pronalaženje novih slabih točaka na vanjskoj granici EU, odnosno premještanje migranata iz BiH u Srbiju te pokušaji prelaska preko Rumunjske i Mađarske", donosi Jutarnji list.