Pripadnik HVO-a oslobođen za ratni zločin nad zarobljenicima iz Armije BiH, ključan je bio njegov nadimak

Prema optužnici, pripadnici HVO-a su za vrijeme oružanog sukoba s postrojbama Armije BiH, krajem svibnja 1993. na području Uskoplja-Gornjeg Vakufa, zarobili dvojicu pripadnika Armije BiH, Rešada Karahodžića i Bajru Gudića, a potonjeg je hicima u glavu i leđa ubio suvozač HVO-ovog kombija kojim su prevožena dvojica zarobljenika.

Sutkinja Tamara Pleše je u obrazloženju oslobađajuće presude istaknula da je riječ o strašnom ratnom zločinu, ali je naglasila da se sud ne može složiti s konstatacijom da za ratni ili bilo koji drugi zločin odgovara bilo tko.

Dodajući kako iz dokaznog postupka ne proizlazi da je utvrđen identitet počinitelja, sutkinja je kazala da je jedini neposredni svjedok događaja Karahodžić koji u sva tri iskaza nije spomenuo identitet počinitelja.

''Isti dan kada je zločin počinjen, Karahodžić je rekao da je počinitelj netko koga zovu Marica. Optuženom je nadimak Macaro ili Makaro pa tu čak ni rod nadimka nije pogođen'', rekla je sutkinja. Dodala je da se ne temelju toga ne može zaključiti identitet počinitelja, pogotovo zato što su se tijekom postupka spominjala druga dva imena, a te osobe nisu optužene.

Sutkinja Pleše je nadodala kako je Karahodžić iskazivao da je Gudićev otac sam došao do identiteta počinitelja te da je od Karahodžića tražio da ga potvrdi, što je on odbio jer nije znao njihov identitet. ''Presude se donose na temelju dokaza, a ovdje nema dokaza iz kojih bi bez ikakve sumnje proizlazilo da je Radić počinitelj'', zaključila je sutkinja.