PRIHVATNI CENTRI KAO POLAZIŠNA TOČKA ZA IZBJEGLICE IZ UKRAJINE 'Svjedočili smo divnom primjeru žena iz okolice teško stradalog ukrajinskog grada Mariupolja'

Jedan od primarnih načina na koji je ukrajinski rat utjecao na migracije u Hrvatsku je priljev ukrajinskih izbjeglica i tražitelja azila. Kako je sukob eskalirao, broj Ukrajinaca koji traže utočište u inozemstvu dramatično se povećao. Prema podacima Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), broj ukrajinskih zahtjeva za azilom u Europi više se nego udvostručio između 2013. i 2014., a mnogi od tih zahtjeva podneseni su u Hrvatskoj.

Dolazak ukrajinskih izbjeglica i tražitelja azila ostavio je niz posljedica za Hrvatsku. S jedne strane, zemlja je pohvaljena zbog svoje dobrodošlice i humanitarnog odgovora na priljev Ukrajinaca, pri čemu hrvatska vlada i organizacije civilnog društva rade zajedno na pružanju pomoći i podrške onima kojima je potrebna. S druge strane, dolazak velikog broja Ukrajinaca također je značajno opteretio resurse i infrastrukturu zemlje, posebno u pogledu stanovanja i zapošljavanja. Osim utjecaja na izbjeglice i tražitelje azila, ukrajinski rat utjecao je i na druge oblike migracija u Hrvatsku. Na primjer, sukob je poremetio gospodarske i trgovinske odnose između Ukrajine i Hrvatske, što je dovelo do smanjenja broja ukrajinskih radnika koji dolaze u zemlju radi zaposlenja. Nadalje, stalna nestabilnost i nesigurnost u Ukrajini učinila je hrvatskim poduzećima manje atraktivnim ulaganje u zemlju, što je dovelo do smanjenja broja hrvatskih radnika koji putuju u Ukrajinu na posao.

Sve u svemu, jasno je da je ukrajinski rat imao značajan utjecaj na migracije u Hrvatsku. Iako je zemlja pokazala humanitarni odgovor na priljev ukrajinskih izbjeglica i tražitelja azila, sukob koji je u tijeku također je imao posljedice na druge oblike migracija između dviju zemalja. Kako se sukob u u zadnjih godinu dana eskalirao utjecaj ukrajinskog rata na migraciju u Hrvatsku nastavio se razvijati i mijenjati.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 2020. godine živjelo oko 8300 ukrajinskih državljana. Mnogi od tih ukrajinskih migranata došli su u Hrvatsku u potrazi za poslom i novim prilikama. No eskalacijom rata, broj se znatno povećao te je prema podacima iz lipnja u Hrvatsku doselilo 20.005 ljudi, a taj broj se i dalje povećava.

Prihvat kao izazov

Jedan od glavnih izazova s kojim se ukrajinski migranti suočavaju u Hrvatskoj je nesigurnost stanovanja. Mnogi ukrajinski migranti žive u skučenom i pretrpanom smještaju, često u lošijim uvjetima unatoč hrvatskom promptnom odgovoru na prihvati istih.

Prihvatni centri bili su prva i polazna točka ka životu u Hrvatskoj mnogim izbjeglicama iz Ukrajine zbog čega smo kontaktirali Međimursku županiju kako bi nam pobliže prikazali kako je bio organiziran smještaj za izbjeglice iz Ukrajine. Na graničnom prijelazu Goričan početkom je godine mobiliziran objekt "Stara Mura" za prihvat raseljenih osoba iz Ukrajine.

"Kroz prihvatni centar za raseljene osobe prošlo je oko 12.500 osoba iz Ukrajine. U prihvatnom centru bio je prisutan veliki broj volontera s područja Međimurske županije, koji su na bilo koji način pomogli da se raseljene osobe iz Ukrajine bježeći od ratnih razaranja osjećaju sigurnije. Za raseljene osobe uz donacije tvrtki i fizičkih osoba te Ravnateljstva civilne zaštite osigurana je hrana, odjeća, higijenske potrepštine. Isto tako, raseljenim osobama iz Ukrajine davane su upute o mogućnostima ostvarivanja prava na području Republike Hrvatske.

Po odlasku iz prihvatnog centra, raseljene osobe su svoja prava ostvarivale kroz javljanje službama Crvenog križa, Zavodu za zapošljavanje vezano uz zapošljavanje osoba, centrima za socijalnu skrb i slično. Stožer civilne zaštite Međimurske županije uključen je u rad prihvatnog centra od samog početka formiranja prihvatnog centra mjeseca ožujka 2022. godine", kazali su za portal Direktno.

Od mjeseca srpnja 2022. godine prihvatni centar je pretvoren u centar za smještaj raseljenih osoba kapaciteta 40 kreveta. U prihvatnom centru se se raseljene osobe zadržavale do 48 sati nakon čega su smještavane u organiziran kolektivni smještaj ili privatni smještaj.

"Prihvatni centar djelomično uključen u uspješno integriranje raseljenih osoba iz Ukrajine u društvo, odnosno imao je ulogu prvog prihvata raseljenih osoba gdje su se osjećale sigurno van ratnih razaranja", objašnjavaju.

Brojni volonteri koji su radili u prihvatnim centrima svjedočili su tužnim pričama, no unatoč tome nije nedostajalo ni prekrasnih primjera, govore nam naši sugovornici.

"Između ostalog smo svjedočili i divnom primjeru žena iz okolice teško stradalog ukrajinskog grada Mariupolja koje su se odlično integrirale u naše društvo. Riječ je o skupini od 18 osoba, uglavnom majki s djecom, smještenih u prostorima bivšeg samostana sestara karmelićanki u Belici", kažu iz županije.

Zajednički angažman u Hrvatskoj

Kada je krenuo izbjeglički val prema Hrvatskoj uspostavljena je intezivna komunukacija Vlade RH i Hrvatskog crvenog križa, nevladinih organizacija, a angažiran je dovoljan broj volontera i prevoditelja. Prihvatni centri diljem zemlje, kažu informacije, užurbano su proširili kapacitete kako bi bili spremni za nažalost sve veći broj ljudi koji bježe od rata. Od 25. veljače Ravnateljstvo CZ je mobiliziralo 22 objekta za zbrinjavanje raseljenih osoba (tri prihvatna i 19 kolektivnih smještaja), jednu tvrtku za pripremu i dostavu hrane te jednu tvrtku za prijevoz, izvijestili su ranije iz MUP-a.

Humanitarne organizacije diljem Europske unije i RH pokrenule su prikupljanje pomoći, a u RH u pripravnosti  su i se brzo našli i Hrvatski Crveni Križ, Caritas. Održan je hitan sastanak u Vladi, koordinirale su se aktivnosti oko zbrinjavanja izbjeglica, a u Briselu  se održao i sastanak EU ministara unutarnjih poslova koji su jednoglasno podržali aktiviranje direktive o privremenoj zaštiti ukrajinskih izbjeglica. Direktiva omogućava da se izbjeglicama iz neke ratom pogođene zemlje bez obveze podnošenja zahtjeva za azil izdaju dozvole za boravak, socijalnu i zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, pravo na rad…

Ministarstvo unutarnjih poslova predstavilo je i dvojezičnu internetsku stranicu "Hrvatska za Ukrajinu" koja svakodnevno donosi podatke od značaja za raseljeno stanovništvo Ukrajine i informacije za hrvatske građane koji nude pomoć pred ratnim vihorom izbjeglim ljudima. Također je pokrenut telefonski broj 114 na koji raseljene osobe iz Ukrajine mogu dobiti informacije o smještaju, prehrani, zdravstvenoj zaštiti, školovanju djece, radno-pravnom statusu i drugim pravima.

Iako danas s manjim priljevom izbjeglica iz Ukrajine većina prihvatnih centara nisu u funkciji te su ukrajinske izbjeglice imaju osiguran privatni smještaj, brza reakcija nakon eskalacije rata mnogima je olakšala prve korake ka normalizaciji života u Ukrajini.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.