Priča s Trgom maršala Tita za njih nije gotova: 'Čuje se problematična teza'

"Aktualnost izložbe proizlazi iz suvremene političke realnosti Hrvatske (pa i cijelog europskog postkomunističkog istoka), gdje je ograđivanje od antifašizma postalo normalnim stajalištem. Vrijednosti antifašističke borbe sustavno su minorizirane i relativizirane u medijima, u simboličkom i realnom javnom prostoru, te u edukaciji, kako bi se što učinkovitije poništila svaka memorija na nju”, ističe se u najavi izložbe. Kako se dodaje, takva je društvena klima pogubna jer "otvara vrata svemu onome protiv čega se antifašizam postavljao u svojoj povijesti, poput svih vrsta netrpeljivosti, klerikalizacije javnog prostora, te privatizacije javnih dobara".

Tita se sagledava kao simbol antifašizma bez nostalgije i idolatrije, koje se uz nju katkad vežu. "Uklanjanje Tita kao vođe antifašističkog otpora sa zagrebačkog trga simbol je uklanjanja svakog sjećanja na antifašizam (i, posljedično, prešutne glorifikacije fašizma) u javnom prostoru”, ustvrdio je autor izložbenog koncepta i voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović u predgovoru izložbe. On je, s obzirom na to da se Galerija nalazi u neposrednoj blizini bivšeg Trga maršala Tita, a u fundusu NMMU-a postoji odljev Titovog portreta Antuna Augustinčića, Gavrilović je smatrao kako bi postavljanje spomenika u Galeriji, vidljivog kroz golemi Richterov izlog, bilo dobar način za postavljanje pitanja o antifašizmu danas.

Uz kultni Augustinčićev spomenik i Krležin tekst o njemu, izložit će se i Titov portret Marina Tartaglie, uz naznaku konteksta njegove kritičke recepcije, te velika slika Zlatka Kauzlarića Atača, uklonjena iz Hotela Dubrovnik. Rad Vladimira Dodiga Trokuta komentira tanku granicu između kulta ličnosti i banalizacije, kao i značaj prisutnosti nekog lika u javnom prostoru, dok radovi Ivana Fijolića i Jurice Pušenjaka reinterpretiraju popularni odnos prema tom antifašističkom vođi. Tu su i fotografije Bojana Mrđenovića i Jovice Drobnjaka, slika Natalie Borčić, te dokumentacija performansa Dalibora Martinisa i Siniše Labrovića o ograđivanju od antifašizma u Hrvatskoj danas, na primjeru odnosa prema antifašističkoj kulturnoj i simboličkoj baštini – javnim spomenicima, ali i toponimima, imenima ulica, javnoj memoriji i edukaciji.

FOTO: Damir Krajac / CROPIX

'Iako je prošlo osam desetljeća...'

Iz Galerije Forum kažu kako se u posljednjih 30-ak godina kolektivno i javno sjećanje na borbu protiv fašizma sustavno relativizira ili nastoji izbrisati, te su teme reducirane u nastavi povijesti, a državne i lokalne vlasti, ne samo da izbjegavaju obljetnice i događaje vezane uz NOB, već ih ponekad i osuđuju uz optužbu slavljenja totalitarizma pozivajući se na, kako tvrde, problematičnu tezu o dva totalitarizma - fašističkom i komunističkom.

Umro Titov unuk: Djeda čuvao do smrti, a pamti ga se po sramotnom potezu oko Srebrenice

"Iako je prošlo osam desetljeća od završetka Drugog svjetskog rata, on je i dalje događaj koji uvelike određuje našu suvremenost i budućnost. Štoviše, u kontekstu iznimne radikalizacije političkog krajobraza u Europi i svijetu, relevantnost ovih tema sve je veća”, poručuju. Stoga će se, kao dio popratnog programa, održati okrugli stol u suradnji s Mrežom antifašistkinja Zagreb na temu suvremenih politika povijesti, posebno u obrazovanju i u javnom prostoru u Hrvatskoj, s obzirom na antifašizam. Izložba će biti otvorena do kraja srpnja.