Preporod traži jednogodišnju odgodu provedbe 'Škole za život' jer im članovi nisu dovoljno stručno osposebljeni

To je, kako je na konferenciji za novinare rekao njegov predsjednik Željko Stipić, ključno kako bi se omogućilo dovoljno vremena za stvaranje infrastrukturnih i drugih uvjeta, kao i za provedbu cjelovitog i intenzivnog stručnog usavršavanja nastavničkog kadra.

"Unatrag proteklih nekoliko mjeseci stalno nam  dolaze upiti, osvrti, promišljanja i negodovanja učitelja i nastavnika izazvani nezadovoljstvom zbog nedovoljno kvalitetne provedbe stručnog osposobljavanja za promjene koje od rujna donosi 'Škola za život'", rekao je Stipić.

Iako iz Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) tvrde kako je sve spremno za provedbu novog programa koji treba početi ove jeseni, na pitanje jesu li škole pripremljene, a učitelji i nastavnici osposobljeni mi odgovor ne znamo, upozorio je.

U proteklih nekoliko tjedana sindikat je često suočen s pitanjem hoće li nešto poduzeti kako bi se ukazalo na pravo stanje glede provedenog, kako realnog, tako i virtualnog usavršavanja putem računalne platforme. 

Također, pitaju nas, ima li kakvih izgleda da se cijeli proces reforme uspori ili odgodi na godinu dana.

Upravo zbog toga što se po pitanju nužnih promjena u školstvu sada učinilo možda više nego ikada ranije, Stipić smatra da zahtjev za jednogodišnjim prolongiranjem "Škole za život" vrijedi ozbiljno razmotriti.

"Odlučili smo pokušati doznati što o svemu tome misle oni koji će promjene od jeseni morati provoditi", pojasnio je.

Želeći dati priliku svim zaposlenicima u hrvatskim osnovnim i srednjim školama da se izjasne o metodama i organizaciji novoga programa, svim će školama biti upućen poziv na potpisivanje Zahtjeva za jednogodišnjom odgodom frontalne primjene "Škole za život".

Potpisivat će se od srijede 26. lipnja do petka 12. srpnja, a uključuje još dvije stavke - zahtjev za stvaranjem infrastrukturnih i drugih uvjeta u svim hrvatskim školama, te zahtjev za provođenjem cjelovitog i intenzivnog stručnog usavršavanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, te ravnatelja, odnosno, svih koji će program provoditi u praksi.

Nakon završetka akcije, potpisi će biti odneseni premijeru Plenkoviću, "jer je on najodgovornija i najmoćnija osoba u državi, a reforma odgoja i obrazovanja je prioritetno i političko i nacionalno pitanje", te kao "jasna poruka što mu je činiti ukoliko istinski prepoznaje važnost promjena u obrazovanju".

O konkretnom iskustvu govorila je Marija Veronkica Cvjetković iz Osnovne škole Bukovac u Zagrebu, koja je ustvrdila kako se, dva mjeseca prije početka nove školske godine, a nakon što je cjelokupan posao oko pripremanja učitelja i nastavnika doveden gotovo do kraja, nositelji promjena ne smatraju pripravnima da sve novine i promjene koje donosi "Škola za život" primijene i u praksi.

Ustvrdila je kako su nastavnici prošli napornu, ali nesvrhovitu edukaciju koja nije donijela odgovore na ključna postavljena pitanja, niti je ponudila bitne upute.

Jadranka Tukša iz XVI. Gimnazije Zagreb složila se da su nastavnici i učitelji glavna "loša karika" u uvođenju frontalne "Škole za život" ove jeseni. 

Upozorila je i da, po njihovim saznanjima, nije napravljeno vrednovanje znanja, umijeća i sposobnosti učenika koji su prošli eksperiment u odnosu na one iz redovitog školovanja, pa nema usporedbe dobrih i loših strana kako bi se vidjelo "ide li se uopće u dobrom smjeru i koji su to momenti koje bi trebalo ukloniti".