Premijer i ministri usvojili Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja do 2027., evo što se njime planira

NRS u okviru strateškog cilja ''Obrazovani i zaposleni ljudi'' kao prioritetna područja javnih politika, koja su ujedno i okvir za definiranje posebnih ciljeva Nacionalnog plana, istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, navodi pristupačnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, stjecanje i razvoj temeljnih i strukovnih kompetencija, unaprjeđenje visokog obrazovanja te usklađeno i perspektivno tržište rada.

Nacionalnim planom definirano je i deset posebnih ciljeva na razini prioritetnih područja, a svaki od njih sadrži i više mjera.

Uz nacionalni plan usvojen je i prateći Akcijski plan provedbe do 2024. godine, a oba dokumenta predstavljaju jedan od uvjeta koji je nužno ispuniti kako bi se osigurala sredstva za sufinanciranje njihove provedbe iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u višegodišnjem financijskom okviru Europske unije.

Za provedbu Nacionalnog plana ukupno je predviđeno nešto više od 2,1 milijarde eura, dok je za dvogodišnje razdoblje Akcijskog plana do 2024. godine ukupno predviđeno nešto više od 758 milijuna eura.

Premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice rekao je kako je to "ulaganje bez presedana" u obrazovnu infrastrukturu.

Usvojen nacionalni program poticanja čitanja od najranije dobi

Vlada je na sjednici kao nacionalni program utvrdila program poticanja čitanja kod djece od najranije dobi - "Rođeni za čitanje", kojim se ispunjavaju ciljevi iz Akcijskog plana provedbe Nacionalne strategije poticanja čitanja usvojene 2017. godine.

Program "Rođeni za čitanje'' na nacionalnoj razini provode Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva i uz podršku Hrvatskog pedijatrijskog društva te Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju.

Glavni je cilj programa uputiti svakog roditelja/ skrbnika na redovitim sistematskim pregledima djece u važnost čitanja naglas za razvoj djetetovih čitalačkih navika što značajno utječe na sveukupni djetetov razvoj.

Tijekom četiri pedijatrijska pregleda, od šestog mjeseca života do polaska u školu, pedijatri bi djeci čitali slikovnice prilagođene dobi djece te ih na kraju pregleda poklanjali kako bi roditelji/ skrbnici nastavili čitati u obiteljskom okruženju.

U Hrvatskoj se godišnje rodi u prosjeku 36.000 djece i mi smo u dogovoru sa Ministarstvom zdravstva tiskali slikovnice koje će se dostaviti u 249 pedijatrijskih ordinacija u Hrvatskoj, navela je ministrica Nina Obuljen Koržinek.

Sličan program, dodala je, provodi se u nizu država i kada se prati kroz godine učinak vide se bolji rezultati ne samo psihomotornog razvoja djece, nego i kasnije na PISA testovima tako da to ulaganje u rano poticanje čitanja smatramo neizmjerno važnim.

"Upravo zbog toga kako bi ovaj projekt dobio dodatnu podršku, kako bismo mu osigurali dugoročno provođenje, predlažemo da se usvoji kao nacionalni program, a sredstva se osiguravaju putem Ministarstva kulture i medija", dodala je. Riječ je o nešto više od 265 tisuća eura godišnje.