NAPISAO MARTIN PREVIŠIĆ

Predstavljena knjiga o Golom otoku: Traume logoraša nikad nisu u potpunosti zacijeljene

Autor

rj/h

Knjiga "Povijest Golog otoka" povjesničara Martina Previšića, koja opisuje povijest tog jugoslavenskog gulaga, prva je, kako je istaknuto na predstavljanju u četvrtak navečer, cjelovita studija toga traumatIčnoga dijela naše povijesti i nezaobilazno djelo suvremene povijesne publicistike.

07.02.2019. u 21:21
Ispiši članak

Na predstavljanju u dupkom punoj Velikoj dvorani Novinarskog doma, u kojoj se tražila stolica više a mnogi su ostali stajati, knjigu i autora uvodno je predstavio Seid Serdarević, glavni urednik Frakture u čijoj je nakladi knjiga objavljena.

Istaknuo je kako je riječ o tek prvoj knjizi toga autora, koja je po svemu monumentalno djelo i bitna knjiga iz pera "povjesničara nove generacije koji se zna služiti arhivima i dokumentacijom, i istodobno zna pisati na način da se ta knjiga čita poput najuzbudljivijeg trilera".

"U njoj Previšić kroz niz poglavlja opisuje kompletnu povijest Golog otoka, od toga kako je nastao, kako se razvijao, koje su bile sve posljedice, nudeći povijest tog 'jugoslavenskog gulaga' na vrlo objektivan način koji baca drugačije svjetlo na prijelomne događaje koji su se zbili nakon Rezolucije Informbiroa 1948., pa do kraja golootočke priče", rekao je Serdarević.

Kada govorimo o Golom otoku, govorimo o jednoj jugoslavenskoj traumi, traumi o kojoj se dugo nije govorilo – počelo se tek 1980-ih ali i tada, bez obzira na relativno velik broj kako svjedočanstava tako i umjetničkih djela nastalih o Golom otoku, de facto o toj temi još nije postojala ovako ozbiljna i sveobuhvatna povijesna monografija, napomenuo je.

"Knjiga Martina Previšića nepristrano, a s druge stane beskompromisno rješava pitanje Golog otoka. Pisana je u maniri ponajboljih anglosaksonskih povjesničara, kombinacijom dubokog i dalekosežnog arhivskog istraživanja u hrvatskim i srpskim arhivima, i metodama ispitivanja živih svjedoka", rekao je Serdarević.

Time Previšić također postavlja i neke standarde "kako govoriti o Golom otoku, kako pisati dalje o toj temi i koje se teme dalje mogu otvoriti vezane uz to traumatično nasljeđe".

Važan i dobrodošao doprinos hrvatskoj historiografiji 

Knjiga se temelji na mnogobrojnim dokumentima iz Udbinih arhiva kao i nizu svjedočanstava bivših logoraša. Dio tih dokumenata kao i brojne nikad do sad viđene fotografije čuvane u arhivima, također su u knjizi.

Povjesničar Ivo Banac, Previšićev mentor na knjizi, istaknuo je kako je riječ o prvoj sveobuhvatnoj i arhivski potkrijepljenoj monografiji o Golom otoku, "mitskoj činjenici jednog mračnog razdoblja o kojoj postoji golema, uglavnom apokrifna literatura".

"Monografija Martina Previšića primjer je velike povijesti koja je sve rjeđa u našoj historiografiji. U trenutku kad se naša historiografija drobi i usitnjava, kad se iz bogatstva arhiva bježi u mutne prostore simboličnih domišljanja i prazne teorije, kad je reciklaža lošeg poprimila razmjere unosne industrije, pred nama je velika tema risana minucioznim kistom i bez ideoloških predrasuda", rekao je Banac.

O knjizi je govorio i povjesničar Aleksandar Jakir, koji je rekao kako je riječ o važnoj i dobrodošloj knjizi koja temeljito, analitički jasno, uvjerljivo i sustavno obrađuje jednu od ostavština jugoslavenskog socijalizma.

Hrvatska se još uvijek nije primjereno pozabavila tim nasljeđem 

"Pred nama je knjiga koja čitatelju predočava povijest fenomena Golog otoka i nudi njegovu interpretaciju. Na znanstveno utemeljen način, o čemu govori impozantan broj od preko tisuću bilježaka uz tekst, podastire rezultate svojeg dugogodišnjeg znanstvenog bavljenja tim logorskim sustavom za internaciju", rekao je Jakir.

U tekstu se analitički raščlanjuje logor, i što se njime željelo postići, detaljno je prikazano na koji je način logor funkcionirao, kao i smisao i kontekst u kojemu je oformljen i zatvoren, a opisuje također i kako se njegov efekt produžio i nakon zatvaranja.

"Na kraju svoje knjige, Martin Previšić konstatira da su dvije godine na Golom otoku, koliko je trajala prosječna kazna, bile dovoljno vremena da su gotovo svi logoraši podlegli pritisku UDBA-e. 'Bili su prevaspitani', kako je UDBA nazivala konačnu posljedicu i pobjedu svog nasljeđa", rekao je Jakir. "Nemoguće je generalizirati pojedinačne sudbine, konstatira Previšić, ali ističe da je logor u čitavoj svojoj praksi proizvod jugoslavenske i staljinističke povijesti i iskustva koje je snažno oblikovalo Partiju i sustav od 1937., kada je Broz došao na čelo", dodao je.

"Također je nedvojbeno točno da današnja RH, na čijem se teritoriju nalaze ostaci logora i kasnijeg zatvora na Golom otoku, u više od četvrt stoljeća svojeg postojanja i gotovo 70 godina od otvaranja logora nije napravila previše da se mjesto na kojemu je oko 300 ljudi izgubilo život i kroz koji je prošlo oko 13 tisuća logoraša, na primjeren način obilježi. Ta činjenica nešto govori i o odnosu prema prošlosti i nasljeđu komunizma", zaključio je Jakir. "Knjiga će biti izuzetno zanimljiva svima koji su zainteresirani za tematiku, te ona nedvojbeno predstavlja veliki doprinos našem poznavanju cijelog niza pitanja koja su povezana s internacijom na Golom otoku," rekao je.

Traume nikada nisu u potpunosti zacijeljene

Zahvalivši predstavljačima na lijepim riječima, Previšić je rekao kako se Golim otokom zapravo počeo baviti slučajno, shvativši da u arhivima postoji golema količina dokumenata o tome logoru, a da se nitko ranije tom temom nije odlučio sveobuhvatno pozabaviti iako se o njoj uvijek puno govorilo.

Razgovori s bivšim logorašima otkrili su mu "da su traume i nakon 60 ili 70 godina ostale jednake", rekao je: "S tim se traumama svatko nosi na svoj način. Mene su se razgovori posebno dojmili jer sam dobivao informacije o emocijama onoga doba", rekao je. Dokumenti UDBA-e, pisani hladnim, birokratskim rječnikom, puno toga otkrivaju ali i puno skrivaju, napomenuo je autor: "Ta su svjedočanstva na neki način korektiv dokumentima i obratno".

Martin Previšić (1984.) docent je na katedri za Hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područje interesa njegovih istraživanja je povijest socijalističke Jugoslavije i Hrvatske od 1945. te povijest komunizma. Predavač je na Hrvatskom vojnom učilištu. Autor je niza znanstvenih tekstova i suradnik na dokumentarnim filmovima i izložbama. Bio je na kraćoj stipendiji u Yad Vashem International School for Holocaust Studies u Jeruzalemu. Održao je gostujuća predavanja na University of California, Berkeley, University of Illinois at Urbana–Campaign, University of Pittsburgh, University of North Carolina at Chapel Hill, Furman University te Humboldt-Universität Berlin. Dobitnik je Fulbrightove stipendije za 2019. godinu na Stanford Universityju.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.