Predstavljen najveći mit o hrvatskoj dijaspori: 'Djed mi ima traumu od 1951.'

"Tarle govori o hrvatskoj dijaspori, u pojmovnom, teorijskom opusu, u kojemu su pojmovi dom i dijaspora dobro opisani - ilustrirala je kako ljudima smeta taj pojam dijaspore te se s njime ne poistovjećuju", rekla je urednica knjige, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija, Marina Perić Kaselj, primijetivši da se Tarle uspjela kritički osvrnuti na postmodernistički trend marginalizacije tih pojmova.

Knjiga ne govori samo o Hrvatima u Australiji u periodu od 1945. do 1990., već i o široj temi povratka hrvatskoga iseljeništva, zbog čega se može "smatrati kritikom migracijske ideologije" koja "zamagljuje pojam dijaspore, migranta, izbjeglice, azilanta, stranog radnika i tako dalje", smatra Tado Jurić, profesor na Katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Mit o povratku ključan je za razvoj dijasporske svijesti i zajednice, smatra Perić Kaselj.

"Tuga nam pokazuje promjenu paradigme, da je mit o povratku ključan za razvoj dijasporske svijesti i zajednice. Daje psihološki, sociološki i antropološki opis fenomena dijaspore, od 1945. do 1990., onda pokazuje da mit o povratku nije puka želja, te kroz mit o povratku problematizira emocije iseljenika", kazala je Perić Kaselj.

FOTO: HINA/Denis Cerić

Nacionalni korijeni

S njome se slaže i Jurić, koji je kazao da knjiga "pokazuje da iseljenici tvrdnjom da će se vratiti utvrđuju svoj identitet u iseljeništvu". Nacionalni korijeni "supstancijalna su stvar", smatra autorica Tarle. "Htjela sam ući u dušu iseljenika, vidjeti što on doista proživljava, i kakav je to rascjep kad čovjek ostavlja korijene. Korijeni su supstancijalna stvar, misli se danas da možemo kao nomadi, put pod noge s ruksakom, a da je dom hotel bilogdje na svijetu. No sami moramo priznati da nastojimo, ako smo i otišli, stvoriti novi dom", smatra Tarle.

Veze prvog filma o australskim Hrvatima s 'hrvatskom šestorkom': 'Proglašavani smo teroristima'

Istaknula je da je knjiga stara "najmanje 30 godina", koliko se dugo bavi tom problematikom, no da seže još i dalje, kad je njezin djed, 1951. pobjegao u Njemačku, što je izazvalo interes za "traumu onoga tko je otišao, i onoga tko je ostao", kazala je Tarle. Tuga Tarle profesionalni je diplomat i promotor hrvatske kulture u svijetu te društveno angažirana publicistkinja i književnica koja je 2022. doktorirala na interdisciplinarnim humanističkim studijima Sveučilišta u Zadru. Organizatori predstavljanja su Odjel za međunarodnu suradnju i iseljeništvo Matice hrvatske i Institut za istraživanje migracija, koji je ujedno i nakladnik.