PREDSJEDNICA o hibridnom ratu, sve zategnutijim odnosima u BiH i mjerama za zaustavljanje negativnih demografskih trendova

Izjavila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar - Kitarović u intervjuu za Večernji list, dodavši da "svakako nije dobro ako se u društvu zbog toga stvara neka vrsta paranoičnog stanja". 

"Pogotovo mi dužnosnici, koji smo više od drugih izloženi takvom djelovanju, moramo biti spremni podnositi kritike i kada su opravdane i kada su neopravdane, pa i onda kada su plod hibridnog djelovanja. To dolazi s dužnošću koju obnašamo. Istodobno, sustav domovinske sigurnosti treba osposobljavati da se zna i može djelotvorno suprotstaviti i hibridnom djelovanjima, izjavila je Predsjednica.

Govoreći o demoralizaciji među Hrvatima  izjavila je da bez obzira na sve poteškoće ima dojam da se optimizam polako budi.

"Razloge nezadovoljstva vidim u nedovoljnoj djelotvornosti države u rješavanju egzistencijalnih pitanja naših građana, što je povezano s tromošću struktura i neodgovarajućom razinom odgovornosti političara prema građanima.  Ljudi jednostavno nemaju osjećaj da se država dovoljno brine o njima. Osim toga, naš politički sustav birokratski je kompliciran., teško prohodan za inovativne i kreativne razvojne ideje te je nerijetko nepremostiva prepreka potencijalnim investitorima. U društvu je godinama stvarano ozračje da je hrvatska država nekakav provizorij, neželjeno dijete, kako ništa ne valja i kako je prije bilo bolje. Nacionalni identitet nije se njegovao, nego se naprotiv, čak zatirao. Također, bile su prekinute veze s Hrvatima izvan Hrvatske, što je loše utjecalo na nacionalnu koheziju", izjavila je Grabar-Kitarović.

Predsjednica kao problem vidi i nezadovoljstvo mladih, za koje kaže da su s razlogom nezadovoljni. Kako bi se situacija promijenila osnovala je Vijeće mladih koje je s njom na čelu detektiralo neuralgične točke koje se mogu svesti, kako kaže "na trom i birokratiziran sustav".

"Mladi ljudi žele predvidljivu budućnost, pa ako je ne vide  gube volju boriti se s takvim sustavom pa odlaze, nerijetko u lošije uvjete života, samo da se maknu. Posebno ih smeta protekcija pri zapošljavanju u državnoj upravi i javnom sektoru", kaže Predsjednica, dodajući da iseljavanje mladih pogoršava ionako loše demografsko stanje i trendove zbog čega je demografsko pitanje - pitanje svih pitanja. 

Na pitanje što bi predložila Vladi, kako bi se negativni demografski trendovi zaustavili odgovorila  je:

"Prije svega, nama treba  niz međusobno usklađenih mjera za poticanje nataliteta, useljavanje i zadržavanje mladih. No, povećanje broja rođenih dugoročni je ključ naše budućnosti, ne samo države i društva, nego i svakoga od nas. One se moraju uskladiti usporedno s mjerama gospodarskog razvoja, s mjerama za zadržavanje mladih i useljavanje, koliko god je moguće kroz povratak useljenika.

Neke od mjera koje vidim provedivima jesu stimulativne porodiljne naknade, što tijekom tog razdoblja znači istu plaću za ženu koja ima dohodak veći od državnog prosjeka, a na razini državnog prosjeka za one koje su  plaćom bile ispod toga; uvođenje instituta roditelja odgojitelja; reduciranje rada na određeno vrijeme; zaštita majki malodobne djece u radnom zakonodavstvu, posebice s uvjetima rada i smjenski rad te rad nedjeljom i blagdanom u djelatnostima koje većinom zapošljavaju žene; skraćeno i fleksibilno radno vrijeme za majke djece do minimalno tri godine starosti,sigurnost zaposlenja trudnica i rodilja koje tijekom trudnoće i porodiljnog dopusta moramo potpuno zaštititi od  premještaja i otkaza. Ne smijemo kažnjavati žene u trudnoći i na porodiljnom dopustu.

Nadalje trebaju nam mjere porezne i stambene politike  koje će stimulirati rađanje većeg  broja djece, dostatni dječji doplaci, radno vrijeme vrtića i dnevnog boravka prilagođenog radnom vremenu roditelja, ujednačenje uvjeta nabave sufinanciranih ili besplatnih udžbenika za svu školsku djecu u Hrvatskoj, osiguranje jeftinog i pristupačnog međugradskog školskog prijevoza.

Osim toga, moramo u politiku regionalnog razvoja ugraditi mjere koje će poticati ravnomjerniji razmještaj stanovništva u prostoru, tako da se stimulira preseljenje iz velikih gradova u depopulacijske prostore. Očekujem stoga žurno razmatranje i donošenje pronatalitetnih i probiteljskih mjera. Pritom moramo biti svjesni činjenice da je riječ o dugoročnim procesima i potrebna je potpora svih".

 Na upit o sve zategnutijim odnosima u BiH, presudi šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata te  "zgranutošću" hrvatskih zastupnika  u Sarajevu zbog pokretanja postupka da se iz javnih ustanova (u BiH) izbaci riječ "hrvatski", predsjednica Grabar Kitarović ponovila je svoje nedavne poruke u vezi s BiH -  ključ stabilnosti susjedne BiH jest u istinskoj ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba, i suradnji njihovih političkih predstavnika prema europskoj i euroatlantskoj budućnosti, rekla je.

 Hrvatska predsjednica ponovno je naglasila kako je neprihvatljiva zloporaba presude u slučaju 'šestorke' u političke svrhe, posebice pokušaji nametanja kolektivne krivnje Hrvatima u BiH. Jednako je tako neprihvatljivo, dodala je, nastojanje za izbacivanje riječi "hrvatski" iz naziva javnih ustanova u BiH. 

 Naglasila je kako Republika Hrvatska ima obavezu brinuti se o tome, temeljem svog Ustava i kao potpisnik i jamac Daytonskog sporazuma

  "Hrvati su konstitutivni narod u toj državi i nitko ih neće svoditi na manjinu", zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović.