Predsjednica KoHOM-a o reformi zdravstva: Sistematski pregledi nisu ništa novo, a sustav se raspada

"Nema niti jedan stimulativni element za privlačenje novih liječnika u sustav obiteljske medicine, a niti primarne ginekologije i pedijatrije, ali vidimo nova radna opterećenja. Upozoravali smo da će ishodi liječenja biti sve lošiji. Ovo što se najavljuje ne vodi ničemu dobrome", poručila je Ban Toskić.

Komentirala je i sistematske preglede rekavši kako to liječnici obiteljske medicine žele raditi i rade u određenoj mjeri svaki dan. "Sistematski pregledi nisu ništa novo. Ako vidimo da pacijent nije dulje vrijeme bio kod nas, napravit ćemo preventivne preglede. Postoji nerazumijevanje oko toga što su sistematski pregledi, koje su vrste i tko što radi", objasnila je Ban Toskić.

Postoje sistematski pregledi, dodaje, koje plaćaju poslodavci, ali to je izdvojeno od svakodnevnog rada obiteljske medicine i sastav usluga ovisi o onome tko nudi uslugu koju će poslodavac platiti te postoje sistematski pregledi u privatnim poliklinikama.

"Treba razgraničiti što je što, odnosno što je dio rada obiteljske medicine. Mi smo to shvatili kao nešto što će raditi obiteljski liječnik pacijentima koji su stariji od 45 godina i nisu bili kod liječnika dulje od dvije godine. Moramo vidjeti koje su naše mogućnosti i zato bi nam svakako trebao administrator koji bi tražio takve pacijente. Kako ćemo, u kojoj mjeri i u kojem tempu raditi to je za vidjeti. Mi nismo protiv toga", naglasila je Ban Toskić.

Osvrnula se i na obavezu da diplomirani liječnici moraju imati jednu godinu radnog iskustva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti za uvjet dobivanja bolničke specijalizacije rekavši da je to izrazito loše rješenje.

Za obiteljsku medicinu, ističe, potrebno je specijalističko obrazovanje i iskustvo.

"Da se u temelj zdravstvenog sustava, koji bi trebao riješiti osamdeset posto zdravstvene problematike pučanstva, upućuju liječnici bez iskustva i samo s osnovnim znanjem? Takav liječnik bit će samo godinu dana u ordinaciji i uz najbolju volju i trud ne može pustiti korijene. Trebaju nam motivirani liječnici koji će htjeti ostati u obiteljskoj medicini, s kojima će pacijenti dobiti trajnog liječnika koji ih poznaje. Ovaj je prijedlog proizašao iz toga da se krpaju kadrovske rupe", smatra Ban Toskić.

Hrvati idu 11 do 13 puta godišnje svom liječniku obiteljske medicine, ali kad nestane njihov temeljni liječnik, pitanje je kamo će ići pacijenti, dodaje. Neki će pacijenti možda otići privatno, a neki u bolnice na hitnu medicinsku pomoć i sustav se raspada, upozorava. "Naše institucije nisu prepoznale važnost i svrhu obiteljske medicine".

Istakla je kako bi rješenje bilo da se maksimalno rastereti administrativna obiteljska medicina, da im se dodijeli treći član tima, prvenstvo medicinska sestra, da se smanji broj osiguranika po liječničkom timu i da se povećaju plaće, uvede stimulativni element koji će mlade liječnike privući u primarnu zdravstvenu zaštitu te da im u najkraćem roku bude osigurana specijalizacija i primjereni uvjeti rada.

Na jednog primarnog liječnika ide četiri ili pet bolničkih liječnika, a u Europi je taj odnos jedan naprema dva, navodi. "Moraju se ti odnosi u broju ljudi dramatično promijeniti", poručila je Nataša Ban Toskić.