PREDLOŽILA VLADA Uskoro nove osobne iskaznice; evo što se mijenja...

Prema nacrtu prijedloga izmjena Zakona o osobnoj iskaznici koji će se primjenjivati od kolovoza iduće godine, sukladno uredbi Europskog parlamenta o jačanju sigurnosti građana Unije, nove osobne iskaznice će na posebnom čipu sadržavati biometrijske identifikatore u obliku prikaza lica i dva otiska prstiju u interoperabilnim digitalnim formatima.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da je izmijenjena i dobna granica za izdavanje trajnih osobnih iskaznica. Ona je s navršenih 65 podignuta na 70 godina, dok će se osobna iskaznica za građane sa 70 godina kao i do sada izdavati s rokom važenja od pet godina.

Izmjenama zakona propisana je i obveza povlačenja iz uporabe osobnih iskaznica izdanih bez roka važenja koje ne zadovoljavaju minimalne sigurnosne standarde. Uz to, nova osobna iskaznica će na prednjoj strani sadržavati dvoslovnu oznaku RH otisnutu u negativu u plavom pravokutniku okruženu s 12 žutih zvjezdica.

''Osim izmjena, koje su napravljene radi usklađivanja s Uredbom, predloženim izmjenama i dopunama zakona omogućilo bi se korištenje elektroničke osobne iskaznice i na mobilnim uređajima, a ne samo na osobnim računalima kao do sada. Građanima se daje mogućnost pristupanja elektroničkim uslugama te pravovaljano elektronički potpisivati dokumente korištenjem mobilnih telefona ili tableta. Korištenje odgovarajućeg programskog rješenja za pokretne uređaje građani neće dodatno plaćati'', precizirao je Božinović.

Ministar je dodao da se ovim izmjenama propisuje obveza osobama koje su navršile 16 godina i kojima je sud u izvanparničnom postupku dopustio sklapanje braka sukladno odredbama Obiteljskog zakona te su sklopile brak, da moraju ishoditi osobnu iskaznicu, ako imaju prebivalište u Hrvatskoj.

Zakon o strancima od 1. siječnja 2021. 

Božinović je u četvrtak predstavio i prijedlog Zakona o strancima kojim se propisuje da Vlada više ne donosi odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, već su poslodavci u obvezi prije podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad stranaca prethodno zatražiti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje provedbu testa tržišta rada.

''Ako se utvrdi da nema nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca, poslodavci trebaju podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad Ministarstvu unutarnjih poslova, koje će po službenoj dužnosti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zatražiti mišljenje za zapošljavanjem konkretnog stranca kod hrvatskog poslodavca. Postupak izdavanja dozvola za boravak i rad, uključujući provedbu testa tržišta rada, pred nadležnim tijelima može trajati najviše 30 dana'', pojasnio je Božinović.

Ministar je dodao da prijedlog zakona propisuje iznimke od provedbe testa tržišta rada vezano uz deficitarna zanimanja poput tesara, zidara, konobara, mesara te u slučaju sezonskog rada do 90 dana u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu.

Kako Vlada ne bi bila u obvezi ponovno donositi Odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, propisano je da Zakon o strancima stupi na snagu od 1. siječnja 2021. godine.

Uvođenje dugotrajne 'vize D'

Prema prijedlogu novog zakona uvodi se i novi institut dugotrajne vize, takozvane vize D, u slučaju da je državljaninu treće zemlje odobren privremeni boravak zbog rada, spajanja obitelji, studiranja, istraživanja i srednjoškolskog obrazovanje.

Nadalje, novina je i propisivanje te povoljnije reguliranje privremenog i stalnog boravka za pripadnike hrvatskog naroda sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva, a koji imaju potvrdu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Uz to, pod povoljnijim uvjetima i članovi obitelji hrvatskog državljanina mogu steći stalni boravak, kao i stranci maloljetna djeca koja imaju odobren privremeni boravak u trajanju od tri godine, a jedan od roditelja ima odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište.

Božinović je najavio i novinu kojom se propisuje i mogućnost reguliranja privremenog boravka tzv. digitalnim nomadima, odnosno strancima koji obavljaju poslove digitalnim putem za inozemne poslodavce.