anka slošnjak

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom: Nedovoljno učinjeno na deinstitucionalizaciji osoba s invaliditetom

Autor

mpd/h

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak ocijenila je u ponedjeljak kako nije dovoljno učinjeno na deinstitucionalizaciji osoba s invaliditetom i da je transformirano svega nekoliko ustanova i to djelomično te da je iskorištenost EU fondova u tu svrhu  minimalna.

26.02.2018. u 19:29
Ispiši članak

Zbog navodne zabrane zapošljavanja nije osigurano dovoljno radnika u podršci, a zbog otpora zaposlenika imamo ono čemu smo svjedočili u nekadašnjem Domu Osijek, danas Centru za pružanje usluga u zajednici "Ja kao i Ti" – sudske sporove, međusobno nepovjerenje i sukobe među radnicimam, upozorava. U Osijeku su se s time morali nositi sami zaposlenici i ravnatelj ustanove, a Ministarstvo, kao osnivač ustanove i tijelo koje ima odgovornost, od početka procesa deinstitucionalizacije, nije poduzimalo dovoljno da bi se problem riješio, ocijenila je pravobraniteljica Slonjšak u priopćenju u ponedjeljak.

Poručila je kako je život u zajednici pravo svake osobe bez iznimke, samo što svaki pojedinac, ovisno o svojim individualnim potrebama treba različitu vrstu i obim podrške, koju im je država, odnosno nosilac obveze dužan osigurati. Isticanje "neuspjelih“ slučajeva govori nam samo o tome da nije bilo dovoljno podrške, a ne da organizirano stanovanje "nije za svakoga“, ističe. Kvalitetna podrška ima svoju cijenu, a prilikom ostvarivanja ljudskih prava pozivanje na ekonomsku računicu nije opravdano, smatra Slonjšak.

Reagirajući na napis u Jutarnjem listu od 25. veljače, Slonjšak ističe da nije "ideja deinstitucionalizacije  doživjela krah", kako sugerira naslov članka, nego je, poručuje, jasno da se radi o krahu odgovornosti onih čija je dužnost osigurati svim ljudima pa i onima s invaliditetom poštivanje ljudskih prava, u skladu sa Ustavom, Konvencijom i zakonima.

Život osoba s invaliditetom u zajednici nije nečija "ideja“ već njihovo pravo i to pravo dužna im je osigurati država jer se na to obvezala potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, istaknula je pravobraniteljica. Konvencija je obvezujući dokument, iznad nacionalnih zakona pa izvršenje obveza nije stvar dobre volje niti opredjeljenja, već dužnost. Hrvatska se voli pohvaliti da je jedna od prvih država koja je prije 10 godina ratificirala ovaj dokument. Međutim, poduzela je vrlo malo da izvrši zadane obveze, ocijenila je Slonšjak.

Da bi se osobe s invaliditetom zadržale u zajednici i vratile u zajednicu trebalo je raditi istovremeno na više područja i razina: zatvoriti domove socijalne skrbi i pretvoriti ih u centre za usluge u zajednici; razviti nove usluge podrške u zajednici u svim sustavima kao prevenciju smještaja; osigurati stanove za korisnike; educirati radnike za rad u izvaninstitucijskim oblicima skrbi; zbrinuti one radnike koji ne žele raditi nove poslove na novi način, smatra Slonjšak.

"Proces deinstitucionalizacije je započeo prije 20 godina, konvencijska obveza je preuzeta prije 10 godina, nacionalni dokumenti doneseni prije 8 godina. Koliko još godina ili desetljeća osobe s invaliditetom moraju čekati na ostvarivanje svojih temeljnih ljudskih prava," upitala je Slonjšak.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.