SABOR ODLUČIO Zlata Đurđević neće biti predsjednica Vrhovnog suda RH!

12.30 Glasovanje:

Ukupno: 123

Za - 37

Protiv - 81

Suzdržani - Pet

Foto: Screenshot/YouTube

12.27 Marija Selak Raspudić (Most) zatražila je stanku. "U svoj ovoj farsi kojoj smo svjedočili, Hrvatski sabor sveden je na bezvrijednu instituciju. Ono što se naziva ljevicom, puno se govorilo u slučaju Perković. Nitko s lijevog spektra ne smatra važnim razmotriti što se dogodilo s udbaškim likvidacijama", rekla je.

"Slušamo podržavanje laži koje je ona argumentima opovrgnula. Podržavati laži nije domoljublje, a sudjelovati u glasovanju čiji ste nam ishod unaprijed najavili nije onakva Hrvatska... Ne želimo biti dio ove farse!", dodala je.

12.25 Urša Raukar (Zeleno-lijevi blok) rekla je: "Podržat ćemo Đurđević, smatramo da je ovaj izbor test zrelosti za sve zastupnike mogu li birati na temelju objektivnih... Smatram da bi kratkoročni interesi trebali biti maknuti na ovakvim izborima", govori Raukar.

12.23 Milorad Pupovac  (SDSS) tražeći stanku rekao je: "Ovaj klub misli da je Đurđević dobra kandidatkinja, ali je šteta što način dolaženja do kandidata nije dobar. Bio je kontaminiran na onome što ona primjećuje da je iskusila. No nije samo ona to iskusila, iskusili su i ostali. Bili su predmet difamacija i kleveta. To je kontaminiralo cijeli proces. Važno je kako i u kojoj atmosferi dobivamo...".

Pupovac je rekao da će biti suzdržani.

12.21 Stjepo Bartulica javio se u ime Domovinskog pokreta. "Pročitali smo program Đurđević. Slažemo se da treba otvorenije govoriti o sudstvu. Ne smijemo dizati ruke od tog stanja. Građani više ne znaju gdje bi pogledali da se stvari pomaknu. Njezin rad do sada zaslužuje respect. U njezinom pisu spominje znanstveni rad na temu 'Neprade nastale za vrijeme komunizma. Nije rekla u tome kako se odnositi prema počiniteljima. Mnoge zemlje provele su lustraciju, nismo čuli ništa o tome. Milanović ima pravo predložiti koga hoće", rekao je Bartulica.

12.19 HDZ-ov Dražen Bošnjaković. "Nećemo podržati prijedlog. Želimo razgovarati želimo li na čelu suda imati nekoga tko je prihvatio bez javnog poziva. Naši razlozi nisu svjetonazorski. Neka novi javni poziv bude raspisan u tolerantnijem okruženju. Oba javna poziva nisu omogućili takav ambijent. Mislimo da to nije dobro i da nije u redu. Želim zahvaliti kandidatima koji su se javili na javni poziv. Ovo su razlozi stanke", rekao je.

12.17 SDP-ov Peđa Grbin također je zatražio stanku u trajanju od 10 minuta. "Jučer smo govorili o Đurđević. Neću danas o tome. Imamo priliku birati između dvije opcije - jedna koja smatra da je u pravosuđu sve okej. Ta politika smatra da je okej da se godinama tolerira da se suci bogate i kradu", govorio je Grbin.

"Ako smatrate da sve to nije u redu, imate priliku pokazati da ste spremni to mijenjati", rekao je.

12.14 Stanku je tražio i Krešo Beljak (HSS). "Slušao sam jučerašnju raspravu. Đurđević ne znam dovoljno, ali znam da se radi o stručnoj osobi koja smeta onima koji promjene načelno žele", rekao je Beljak.

U svom izlaganju spomenuo i braću Mamić. 

"Apeliram na zastupnike da podrže prijedlog predsjednika", rekao je.

12.13 Marijan Pavliček , Hrvatski suverenisti, zatražio je stanku kako bi se "konzultirali oko ovog prijedloga".

"Zlata Đurđević Hrvatskim je suverenistima neprihvatljiva. Prihvatila je biti igračka u rukama Zorana Milanovića", rekao je

12.05 Gordan Jandroković, predsjednik Sabora, osvrnuo se na Dan neovisnosti.

"Dan neovisnosti obilježavamo kao spomendan na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio dvije povijesne odluke: Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne RH. Nakon sjednice Hrvatskoga sabora zatraženo je od svih stranih predstavnika akreditiranih u Zagrebu da njihove vlade priznaju državu Hrvatsku. Ove odluke predstavljale su ustavnopravni temelj za samostalnost i neovisnost na kojima je nastala suverena hrvatska država", podsjetio je Jandroković u obraćanju saborskim zastupnicima.

Tim je činom, naglasio je, Republika Hrvatska pokrenula postupak razdruživanja od SFRJ i drugih republika te zatražila međunarodno priznanje.

"Bio je to jedan od najvažnijih dana u modernoj hrvatskoj povijesti", istaknuo je Jandroković.

Naveo je da je tom danu prethodio referendum o hrvatskoj samostalnosti jer je zbog nepostizanja napretka u pregovorima s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o razrješenju državne i političke krize, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman donio odluku o raspisivanju referenduma koji je održan 19. svibnja 1991. godine.

"Na referendumu je više od 93 posto birača glasovalo 'za' Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu, čime je otvoren put da Hrvatski sabor, poštujući volju hrvatskoga naroda, 25. lipnja 1991. godine donese ove dvije povijesne odluke", dodao je. 

Jandroković je ocijenio da je 25. lipnja važan pravno, politički i povijesno jer su toga dana doneseni temeljni državni akti kojima je Republika Hrvatska stekla međunarodnopravni subjektivitet i odlučeno da prestaje vrijediti državnopravni sustav SFRJ i da započinje primjena zakona suverene Republike Hrvatske.

Kazao je i da su nakon neuspješnog pokušaja rješavanja krize mirnim putem, uz posredovanje međunarodne zajednice, istekom moratorija na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, zrakoplovi JNA bombardirali Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje hrvatsko državno vodstvo. Postalo je jasno da svoju tek proglašenu neovisnost Hrvatska, nažalost, neće moći ostvariti mirnim putem primjenom demokratske volje hrvatskog naroda izraženoj na referendumu, već će se morati izboriti za svoju slobodu u Domovinskom ratu, istaknuo je.

"U obrani hrvatske slobode i samostalnosti posebno priznanje zaslužuju prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, hrvatski branitelji i članovi obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. Svi oni, ali i veliki broj drugih ljudi koji su se aktivno uključili u obranu Hrvatske, pokazavši iznimnu hrabrost, odlučnost i ljubav prema domovini, najzaslužniji su za to što danas živimo u demokratskoj i slobodnoj Hrvatskoj. Stoga su Domovinski rat i njegove vrijednosti temelj postojanja današnje Hrvatske, a naša obaveza je da te vrijednosti čuvamo i ostavimo u nasljeđe budućim naraštajima", poručio je Jandroković.

Predsjednik parlamenta ocijenio je da smo u ovih 30 godina neovisnosti ostvarili sve velike strateške ciljeve koje smo definirali na početku stvaranja moderne hrvatske države, a članstvo u NATO-u i Europskoj uniji donijelo nam je novu perspektivu i mogućnosti.

"Pred nama su sada novi izazovi. Izgradnjom Pelješkoga mosta povezat ćemo državni teritorij Republike Hrvatske, nastavit ćemo s pripremama za ulazak u Schengen i eurozonu, realizirati nabavu višenamjenskih borbenih aviona Rafala te ubrzati reforme pravosuđa, državne uprave, zdravstva i socijale, čime ćemo ojačati našu sigurnost, zaštiti granice i osigurati gospodarski napredak", ustvrdio je.

Kazao je da saborski zastupnici danas imaju obvezu svojim djelovanjem pridonositi stvaranju pozitivnog političkog ozračja u društvu i donošenjem zakonodavnog okvira odgovoriti na potrebe hrvatskih građana.

"Prethodna i ova godina koje su obilježili pandemija i razorni potresi, pokazale su koliko je važno usklađeno djelovanje Hrvatskoga sabora i Vlade RH u zaštiti života, zdravlja ljudi te njihove sigurnosti. Nastavak borbe protiv pandemije i obnova područja razorenih potresom i dalje ostaju prioriteti našeg djelovanja", najavio je.

"Budućnost Hrvatske u svijetu brzih promjena možemo graditi samo zajedničkim djelovanjem i međusobnim uvažavanjem, imajući u vidu kao glavni cilj boljitak i životni standard hrvatskih ljudi. Zato još jednom pozivam sve nas saborske zastupnike da se na temeljnim vrijednostima na kojima je nastala današnja Hrvatska, ali i uvažavajući svjetonazorske i političke razlike, u našim raspravama okrenemo temama budućnosti i izazovima modernog doba", zaključio je Jandroković čestitajući Dan neovisnosti.

Glasanje u Saboru pratite uživo na portalu Direktno

Vladajući HDZ najavio je da neće podržati Đurđević jer je pristala sudjelovati u protuzakonitoj proceduri izbora čelnika Vrhovnog suda.

Ne podržava je ni dio opozicije. Hrvatski suverenisti kažu da su protiv nje jer smatraju da je eksponent neoliberalnog svjetonazora, a Domovinskom pokretu glavna zamjerka je teza Đurđević da su problemi u pravosuđu nastali devedesetih. 

Most drži da se oko kandidata za Vrhovni sud moraju dogovoriti predsjednik i premijer.

Đurđević je kao kandidatkinja prihvatljiva SDP-u, IDS-u, Klubu zeleno-lijevog bloka te GLAS-u koji ističu da je riječ o profesionalnoj, stručnoj i sposobnoj osobi, a HDZ ju ne prihvaća jer je samostalna i neovisna od politike.

SDSS nije sudjelovao u četvrtak u raspravi o Đurđević jer su zastupnici bili na komemoraciji za žrtve ustaškog režima u Jadovnom. U raspravi nisu sudjelovali ni Reformisti koji su ranije najavili da će je podržati.